Odzvonilo je bacanju enormnih količina hrane u Hrvatskoj, barem kad je riječ o proizvođačima i trgovcima.

Početkom ovog tjedna na snagu je, naime, stupio pravilnik Ministarstva poljoprivrede kojim se propisuju detaljni uvjeti, kriteriji i načini doniranja hrane i hrane za životinje. Zdravstveno ispravna hrana može se donirati 90 do sedam dana prije isteka minimalnog roka trajanja označenog na ambalaži ("upotrijebiti do"), nakon što se procijeni da se neće prodati, što distributerima ostavlja dovoljno vremena da je podijele. Isto se odnosi i na hranu koja nije prikladna za stavljanje na tržište zbog nedostataka u kvaliteti, pakiranju, označavanju, masi i slično, što ne može utjecati na sigurnost hrane.

U nas se, prema nekim procjenama, godišnje baci oko 400.000 tona hrane, oko 1000 kuna po građaninu. Iako se vrijednost takve hrane mjerila milijardama kuna, trgovci su je dosad radije bacali i "neškodljivo" uklanjali, čak i uz dodatne troškove, jer su na donacije morali platiti PDV od 25 posto. Kako bi se što prije moglo započeti s uspostavom reguliranog sustava, a izbjeglo velike troškove (primjerice, gradnju distributivnih skladišta s odgovarajućom infrastrukturom), iskoristit će se postojeći način doniranja hrane te infrastruktura raznih dobrotvornih, neprofitnih organizacija koje su i dosad posredovale u doniranju hrane i imaju odgovarajući prostor za njezin smještaj.

Novost u pravilniku je i da tvrtke, koje su dosad mogle donirati do 2% ukupne godišnje dobiti koja je ostvarena godinu ranije, što im se odbijalo od poreza, sada do 5% bruto prihoda mogu donirati u hrani i higijenskim potrepštinama. Hrana kojoj je istekao rok "najbolje upotrijebiti do", gdje je uglavnom riječ o brašnu, tjestenini, kavi, ulju…, namirnicama koje traju i puno dulje od roka na ambalaži,  može se pak donirati samo ako je krajnji primatelj prihvaća kao donaciju.

Hrana koja nije prikladna za ljude donirat će se farmama, a ona koja nije ni za životinje prosljeđivat će se biopogonima za proizvodnju energije. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina smatra da je objavom pravilnika postavljen temelj i za buduće osnivanje nacionalne banke hrane te uspostavu koordiniranog sustava kakav postoji u većini članica EU. Procjene EU govore da je jestivo najmanje 15% od oko 89 milijuna tona hrane koja svake godine u Europi završi u smeću.