Nakon pet godina krize, naposlijetku se vide prve naznake da recesija u Hrvatskoj popušta pa bi gospodarstvo konačno moglo krenuti uzlaznom putanjom.

U najnovijoj publikaciji Ekonomski izgledi 2014. do 2015. Hypo Alpe-Adria banka očekuje usporavanje pada na 0,7 posto iduće godine, a u 2015. sramežljivi rast od 0,8 posto.Dozu optimizma dijeli i viša ekonomistica zagrebačkog ureda Svjetske banke Sanja Madžarević- Šujster koja već 2014. očekuje 0,8-postotni rast BDP-a. Razloge za optimizam prije svega treba tražiti u činjenici da domaća ekonomija uvelike prati kretanja u razvijenijim europskim ekonomijama koje su već krajem prošle godine krenule s oporavkom. "Oporavak u Europi samo dijelom može doprinijeti oporavku u Hrvatskoj, dok ostalo ovisi o domaćim politikama", upozorila je Madžarević-Šujster.

Usporedbe radi, europske zemlje s kojima bi se htjeli uspoređivati porasle su u prosjeku dva posto, a skupina EU15 1,5 posto. Na domaćem terenu izostale su bitnije reforme po pitanju održivih javnih financija, a njihovo odgađanje imalo je visoku cijenu koja je vidljiva na javnom dugu. "Direktni javni dug dosegnuo je 55 posto BDP-a, a do kraja godine bit će blizu granice prekoračenja", rekla je. No, dobra vijest stiže s ulaskom u Proceduru prekomjernog deficita (EDP) koja će, kao svojevrsna zamjena za stand by aranžman, biti vanjsko sidro ekonomije. "To je važno zbog činjenice da Hrvatska plaća vrlo visoku kamatu koja prelazi 6,5 posto. Budući da je nominalni rast oko 1,5 posto BDP-a, razlika govori da jedemo svoje resurse i supstancu", istaknula je Madžarević-Šujster.  Premda je prošle godine puno napravljeno na naplati poreza, Hrvatska ima dva postotna boda veću razinu rashoda u odnosu na BDP od članica Unije i trebalo bi poraditi na poboljšavanju učinkovitosti usluga koje su velik javni trošak. Kontinuirani rad na povećanju konkurentnosti također bi trebao biti među ključnim politikama.

 "Pred Hrvatskom je niz prilika i izazova. Članstvo u eurozoni treba nam biti strateški cilj jer će nam to posljedično smanjiti premiju na rizik, trošak zaduživanja i biti vanjsko sidro za ekonomiju. Daljnje odlaganje fiskalne konsolidacije gura taj cilj daleko u budućnost", upozorila je Sanja Madžarević-Šujster. U Hypo banci usporavanje recesije većim dijelom pripisuju jednokratnim utjecajima fiskalizacije, oporavka potrošačkog optimizma i investicija uoči lokalnih izbora te snažnoj proizvodnji električne energije zbog povoljnih hidroloških prilika. Glavni ekonomist Hypo banke Hrvoje Stojić stoga je poboljšao prognozu rasta za ovu godinu s negativnih 1,5 na pad od 'samo' 1,25 posto.Premda pozitivan, domaći rast nastavit će s kaskanjem za susjednim zemljama zbog poznatih slabosti, ponajviše oduljene fiskalne konsolidacije i manjka reformi, smatra Stojić.

Dobre vijesti iz prvih šest mjeseci ugrozit će brojke u drugoj polovici godine zbog negativnih učinaka pada izvoza zbog izlaska iz Cefte, skupljeg financiranja, nevoljkosti banaka za jačim kreditiranjem, posustajanja investicija, uz dobro poznate boljke poput niske konkurentnosti i neizvjesne ekonomske politke.Premda je neosporno dobra vijest za kredibilnost javnih financija, ulazak u proceduru prekomjernog deficita donijet će neizbježne 'fiskalne škare', a nizu makroekonomskih rizika treba dodati postrožavanje regulative bankama što znači nove troškove te neizvjesno okončanje procesa predstečajnih nagodbi.U zadnje vrijeme, napominje Stojić, došlo je do intenziviranja plana reformi zbog pritisaka na rejting zemlje, no za ocjenu učinaka treba pričekati implementaciju reformi.

Pribjegava se kompromisima i dojam je da donositelji odluka misle da sustav ima dovoljno amortizera, od potencijala privatizacije do monetarne relaksacije, što samo odgađa neizbježno, zaključuje glavni ekonomist Hypoa. Otkad je Hypo pokrenula projekt prognoziranja najvažnijih makroekonomskih brojki 2007. bankarsko okruženje dijametralno se preokrenulo. "Kad smo pokrenuli projekt gospodarski rast bio je 5 posto pa je 2008. pao na 2 posto, a otada imamo neprekidan pad", istaknuo je Markus Ferstl, čelnik banke koja je danas u procesu privatizacije nakon državne pomoći 2009. "Proces privatizacije ide prema planu. Mreža podružnica u jugoistočnoj Europi bit će privatizirana do 2015., no to nikako neće utjecati na Hypo banku u Hrvatskoj", poručio je Ferstl.