Drvni sektor u Hrvatskoj je jedan od rijetkih segmenata industrije koji konstantno ostvaruje suficit trgovinske razmjene s inozemstvom, a igra i sve značajniju ulogu u energetskoj tranziciji.

Kako je istaknuto na konferenciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) “Drvno-prerađivačka industrija Hrvatske u okviru europskog zelenog plana – energetski izvori” u Osijeku, taj doprinos se sastoji u inovativnim procesima energetske učinkovitosti u vlastitim pogonima, te bitno većom domaćom potrošnjom obnovljivih izvora energije koje proizvode domaće drvno-prerađivačke tvrtke.

Iz drvnog klastera kao inovativne projekte energetske učinkovitosti predlažu visokoučinkovita kogeneracijska postrojenja na biomasu, te hibridna visokoučinkovita kogeneracijska postrojenja, za vlastite potrebe.

Predlaže se i proizvodnja električne energije iz otpadne topline u postojećim kogeneracijskim postrojenjima, kao i iz postojećih toplovodnih i vrelovodnih kotlova na biomasu.

Vrlo korisnim se smatra i proizvodnja električne energije u fotonaponskim elektranama (FN) na krovovima drvno-prerađivačkih tvrtki, a procjenjuje se da bi tako bilo moguće izgraditi oko 100 megavata (MW) fotonaponskih elektrana.

Nužna bespovratna potpora EU
Nužno je, naglašavaju, uvođenje inovativnih tehnologija u proizvodne procese, radi smanjenja potrošnje energije, te povećanja učinkovitosti, produktivnosti i konkurentnosti. Istodobno se u bitnome smanjuju štetne emisije CO2, te pridonosi dekarbonizaciji kao strateškom cilju”, kažu iz HUP-ove Udruge drvne i papirne industrije kojoj je na čelu Ivić Pašalić.

No, upozoreno je kako je za ove projekte potrebna značajna kapitalna bespovratna potpora iz fondova Europske unije te da se ovakvi projekti trebaju razvijati isključivo u pogonima drvne industrije u kojima se direktno koristi proizvedena toplinska i električna energija.

U pogledu bitnog povećanja domaće potrošnje obnovljivih izvora energije proizvedenih iz biomase, a koje proizvode domaće drvno-prerađivačke tvrtke, drvari ukazuju na veliki potencijal drvnog peleta, ali upozoravaju na poraznu činjenicu da se od ukupno proizvedenih 450.000 tona peleta godišnje, samo 20-ak post potroši u Hrvatskoj dok se ostatak izveze u zemlje EU.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Stoga predlažu niz vatrogasnih mjera koje bi mogle preokrenuti ovakav trend. Tu je, prije svega, smanjenje PDV-a na 13 posto, sukladno najboljoj EU praksi – Austrija 13 posto, Belgija šest posto, Francuska 10 posto, Velika Britanija pet posto, Njemačka sedam posto te Švicarska 7,7 posto.

Isto tako se traži da se obvežu korisnici državnog i proračuna lokalne uprave i samouprave na korištenje OIE za grijanje i hlađenje objekata javne namjene.

Neprijeporne činjenice
U konačnici tu je i zahtjev za sufinanciranjem zamjene sustava na lož ulje sustavima na obnovljive izvore energije.

U Osijeku su istaknute neprijeporne činjenice da je drvno-prerađivački sektor jedna od strateških grana nacionalne industrije, koja ima 25.000 izravno zaposlenih u sektoru, što čini 10,9 posto svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji, te unatoč Covid krizi ima kontinuirani rast zaposlenih.

Hrvatski drvni sektor ostvaruje 1,86 milijardi eura godišnjeg prihoda, više od milijardu eura izvoza, što čini nemalih 7,5 posto ukupnog hrvatskog robnog izvoza. Za razliku od većine industrijskih sektora, drvoprerađivači ostvaruju suficit u robnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni od 367 milijuna eura godišnje.

Zemlje koje su najznačajniji trgovinski partneri hrvatskih poduzeća izvoznika su Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija. Hrvatski drvari naglašavaju visok potencijal domaće sirovine. Tako, primjerice, 47 posto kopnene površine Republike Hrvatske čine šume i šumsko zemljište, pri čemu se njegom šumskih površina po načelu potrajnog gospodarenja, pridobiva visokovrijedna FSC certificirana drvna sirovina.

Naglašeno je da se šumama gospodari održivo, vodeći prije svega računa o brojnim općekorisnim funkcijama, a pridobivanje drvne sirovine nije samo sebi svrhom, nego je rezultat nužno potrebne njege i čuvanja kvalitete i održivosti šuma.