Linić napominje da je za 2014. dosta rizična projekcija rasta cijena s obzirom da se očekuje rast cijena od 0,6 posto odnosno usporavanje i kretanje ka deflaciji.
S početkom iduće godine uvelo bi se oporezivanje kamata na štednju po stopi od 12 posto, uz izuzetak od oporezivanja ostvarenih kamata na stambenu štednju, a s početkom 2016. godine planira se uvođenje poreza na nekretnine, predviđa Vlada kroz Nacionalni plan reformi i Plan konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017.
Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila te dokumente koje šalje na razmatranje i ocjenu Europskoj komisiji.
S početkom iduće godine uvelo bi se oporezivanje kamata na štednju po stopi od 12 posto, uz izuzetak od oporezivanja ostvarenih kamata na stambenu štednju, a s početkom 2016. godine planira se uvođenje poreza na nekretnine, predviđa Vlada kroz Nacionalni plan reformi i Plan konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017.
Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila te dokumente koje šalje na razmatranje i ocjenu Europskoj komisiji.
Prema tim dokumentima, kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2015. uvelo bi se oporezivanje kamata na štednju i to po stopi od 12 posto, uz izuzetak od oporezivanja ostvarenih kamata na stambenu štednju. U idućoj godini od toga se očekuje proračunski prihodi od 300 milijuna kuna.
Plan predviđa i promjene poreznih olakšica za reinvestiranu dobit te se sljedeće godine na temelju tih izmjena očekuje prihod od 500 milijuna kuna. Olakšice će se moći od 2015. koristiti samo za dio dobiti upisane u temeljni kapital, ali i investirane u dugotrajnu imovinu.
Vrlo skoro pak bi se izmjenama pravilnika povećala naknada za pravo na ekonomsko korištenje vrijednosti spektra za javne pokretne mreže, a od toga se na godišnjoj razini očekuje prihod od oko 350 milijuna kuna.
Vlada u dokumentima najavljuje da bi se porez na nekretnine uveo s početkom 2016. i od njega se očekuje godišnji efekt za proračun od oko 1,5 milijardi kuna. Uvođenje poreza na nekretnine, napominje se, bilo bi praćeno istovremenim ukidanjem postojećih davanja (komunalne naknade i poreza na kuće za odmor, što su prihodi lokalnih jedinica).
Predstavljajući program konvergencije, ministar financija Slavko Linić kazao je da Vlada za 2014. projicira nultu stopu gospodarskog rasta, što znači stagnaciju gospodarskih aktivnosti, ali i zaustavljanje negativnih trendova. Za 2015. projicira se rast od 1,2 posto, 2016. trebao bi biti 1,3 posto, a 2016. godine 1,5 posto.
Te projekcije Linić smatra vrlo opreznim.
Napominje da je za 2014. dosta rizična projekcija rasta cijena s obzirom na to da se očekuje rast cijena od 0,6 posto odnosno usporavanje i kretanje ka deflaciji. Međutim, dodaje, Vladine projekcije pokazuju da bi inflacija u sljedeće tri godine bila oko 1,5 posto, pa je rizična samo 2014. godina.
Govoreći o proračunu opće države, napominje da su mjere u 2014. donijele ukupne uštede od 3,1 posto BDP-a ili 7,5 milijardi kuna, ali kako je dio mjera jednokratan, priznaju se uštede od 2,3 posto BDP-a. U 2015. očekuju se uštede od 1,6 posto BDP-a, a u 2016. godini 1 posto.
Proračunski manjak u ovoj bi godini, prema Vladinim projekcijama, iznosio 4,2 posto BDP-a, a po europskoj 4,4 posto. Godinu kasnije, 3,2 posto po domaćoj, a 3,5 posto po europskoj metodi, a 2016. 2,2 odnosno 2,7 posto BDP-a.
Što se tiče javnog duga, Linić tvrdi da će ga Vlada uspjeti zaustaviti na 71 posto BDP-a, a da se nakon 2017. može se očekivati njegovo padanje.
Premijer Zoran Milanović smatra da ispunjenje Vladinih projekcija ovisi o gospodarskom rastu, a on pak o reformama.
"Država nam je, naročito centralna, skupa, neefikasna i to je kronična bolest u Hrvatskoj", rekao je Milanović.
Podsjetio je na iskustvo Švedske koja je bila među četiri najbogatije zemlje svijeta, a potom je izgubila tu poziciju zbog visoke javne potrošnje. Stoga je devedesetih počela smanjivati javnu potrošnju i smanjila porezno opterećenje za trećinu. Upitao se je li Švedska lošija država zbog toga te dodao da se vratila u vrh, ali neka prava nisu više kao prije.
"Preskupi smo, ako nemamo rasta svaki dug je neodrživ", rekao je Milanović.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Za mene je to porez, i nije i jasno zbog čega se Dalmatincima ne naplaćuje kad dođu u Zagreb.
pa zato jer ljudi dolaze u svoje stanove i odrađuju poslove.Pa tko bi u Zagreb odlazio da ne mora?Šta bi tu uopće radio?[emo_zacudjen]
Sve mi se čini da je ovoj Kukuriku Vladi jedini Plan – Što gore to bolje.
Nakon što 2,5 godine pričaju o uvođenju poreza na nekretnine normalno je da su uništili građevinski sektor , proizvodnju i tržište nekretnina.
A sada su poćeli srati o uvođenju poreza na štednju. Normalno je da će nastati panika koja će uništiti banke.
nek oporezuju nekretnine samo nek sjašu s poreza na dohodak….. Pa tko normlan će se u RH baviti ikakvim biznisom,
Problem je sto vecina glasaca posjeduje nekretnine i ne radi ili ne doprinosi u proracun. Uvesti porez na nekretnine, a smanjit porez na rad bi bilo politicki stetno za bilo koga ko je na vlasti.
[/quote]
Twixer pričaš gluposti.
Mi u Hrvatskoj svi već plaćamo porez na nekretnine koja se zove komunalna naknada.
Osim toga plaćamo porez na vikendice svake godine.
a koliko nas deru lokalne zajednice na sve moguće i nemoguće usluge koje isporučuju i ne isporučuju.
Evo najnoviji je povećanje naknade za vode.
A to sam već platio već u 3 poreza od slivnih voda, do naknade za vodovod+naknada za Hrvatske vode da kao nešto delaju (ali to očito nisu pročiščivaći vode.
Još mi naplate nekaj kaj se zove turistička taksa.
Za mene je to porez, i nije i jasno zbog čega se Dalmatincima ne naplaćuje kad dođu u Zagreb.
Pa Zagreb napravi godišnje pol noćenja Dalmacije.
Većina firmi u danjašnjoj živih i krepanih RH nije nastata u SFRJ već je iz Kraljevine Juge i Austrougarske…evo popis
1945
Union postao Josip Kraš,
tvornica Wolf je postala Podravka,
Edmund Monster & Co. je postao TOZ,
Tvornica mostova, vagona i sina postaje Djuro Djakovic,
Zagrebacka Pivovara je nacionalizirana,
Koestlin familije Schwarz je nacionaliziran,
Siemens postaje Rade Koncar,
INA i rafinerije su isto nacionalizirane,
Tvornica brace Sevcik postaje Prvomajska,
Prva osjecka tvornica kandita Kaiser
Stark postaje Kandit
Karlovacka pivovara familije Vranyczany je nacionalizirana,
Gavrilovic je nacionaliziran,
Lipa Mill je nacionalizirana,
Drava tvornica zigica familije Reisner je nacionalizirana,
Franck je nacionaliziran,
Stock cognac Medicinal postaje Zvecevo,
Brodogradilište Uljanik je nacionalizirano,
Tvornica papira Rijeka je nacionalizirana,
Pliva je nacionalizirana,
Maraska je nacionalizirana,
Jamnica je nacionalizirana… itd, itd.
dobro i? misliš da je to zasluga austrougarske ili kraljevine jugoslavije ili sposobnih pojedinaca iz onog doba ? pa ja to cijelo vrijeme govorim da mi nemamo ništa jer sve što posluje dobro nekome je darovano za sitne pare.
Uključite se u raspravu