U Hrvatskoj se ukupni broj poljoprivrednih površina na kojima je omogućeno navodnjavanje, kada se u obzir uzmu i ranije izgrađeni sustavi, procjenjuje na 23.000 i 26.000 ha, odnosno između 2,1% i 2,4% korištenog poljoprivrednog zemljišta od ukupno 1,08 milijuna hektara koliko obrađujemo.

Kako stoji u analizi konzultantske kuće Smarter, po navodnjavanju Hrvatska je i dalje na začelju u EU gdje je prosjek navodnjavanja 6,7%, na Mediteranu 12,5%, a u Izraelu čak 60%.

Iako je od 2005. dosad u izgradnju sustava uloženo oko 1,3 milijardi kuna, od ukupno za 15 godina predviđenih 4,5 milijarde, na njih se i dalje spaja zanemarivo malo poljoprivrednika.

To cijeli državni program navodnjavanja dovodi u pitanje, pokazala je analiza Smartera. Zbog sve učestalijih i dugotrajnijih sušnih razdoblja, koje poljoprivrednu proizvodnju čine vrlo rizičnom, Vlada je još 2005. odobrila Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama.

U projektu je zacrtano da će se do kraja 2020. navodnjavati čak 65.000 ha ili oko 6% obradivih poljoprivrednih površina. Taj plan nije ispunjen i pokazuje sve nelogičnosti investiranja u projekt i poljoprivredu. Dosad su izgrađeni novi sustavi na tek oko 14.500 ha.

Marina Kresoja, konzultantica Smartera, upozorava da je pravo stanje navodnjavanja u Hrvatskoj nemoguće detektirati jer je to nesređeni sustav i ne postoji svijest poljoprivrednika da im je navodnjavanje ključna mjera u proizvodnji. Hrvatska je, prema UN-u, po zalihama pitke vode na petom mjestu u Europi i 42. u svijetu.