Sukob Bruxellesa i Rima oko talijanskog deficita, u kojem ne popušta nijedna strana, sa strahom se prati diljem Europe, a razloga za brigu ima i Hrvatska.

Italija nam je među najvažnijim trgovinskim partnerima u koju je 2017. izvezeno robe u vrijednosti 1,9 milijardi eura ili 14 posto ukupnog robnog izvoza (ponajviše brodovi, prirodni plin, drvo, namještaj, odjeća, koža), a četvrto je emitivno turističko tržište.

 No, potencijalno najveći problem ipak bi mogle biti banke budući da je u rukama talijanskih vlasnika oko polovice domaćih kreditora, uključujući dvije najveće banke.

Problem matičnih banaka je visok udio državnih obveznica koje već plaćaju cijenu prepucavanja oko deficita, a eskalacija na stol stavlja i moguće dokapitalizacije.

Iako će stručnjaci reći da su domaće banke sigurne od poremećaja u Italiji, ostaje pitanje pritiska na povlačenje kapitala i njegove posljedice.

“Postoji tradicionalno dobra bilateralna gospodarska suradnja tvrtki iz Hrvatske i Italije i premda bi odbijanje EK da potvrdi planirani deficit moglo u manjoj mjeri kratkoročno utjecati na kumulativne iznose robne razmjene, mišljenja smo da odluka ne bi trebala u značajnijoj mjeri utjecati na gospodarsku razmjenu”, kažu u HGK.