Od ideje do uspješnog biznisa: Ovo su inspirativne istarske priče

Autor: Darko Bičak , 27. veljača 2015. u 15:07
Kristina Rabar, vlasnica start up-a Optimus Consulting. Photo: Dusko Marusic/PIXSELL

S kakvim preprekama se poduzetnici susreću kada žele operacionalizirati svoju ideju?

Na panelu „Od ideje do uspješnog biznisa, dobri primjeri iz prakse“, a koji se održao u sklopu Poslovnog uzleta grada Pule u petak, pokušalo se analizirati s kakvim preprekama se poduzetnici susreću kada žele operacionalizirati svoju ideju. Kristina Rabar, vlasnica startup tvrtke Optimus Consulting iz Pule predstavila je svoj primjer kako je od studentskog projekta s kolegicom stvorila uspješan biznis.

Naime, Kristina je pobijedila na studentskom natjecanju Ekonomskog i turističkog fakulteta dr. Mijo Mirković iz Pule u pisanju projekta za Europske fondove. Zahvaljujući pomoći svoje mentorice, stvorila je biznis koji pomaže istarskim poduzetnicima da dobiju bespovratna sredstva iz Bruxellesa. „Oduvijek sam željela stvoriti vlastiti posao, no nisam znala u kojem smjeru krenuti. Zahvaljujući mentorici s fakulteta, uvidjela sam važnost ove djelatnosti te pronašla tržišnu nišu koja se traži. Naravno da u početku nije bilo jednostavno. Već prvi naš posao nije baš prošao uspješno jer nam klijent nije želio platiti“, kaže danas 26-godišnja poduzetnica. Kod pokretanja biznisa je bilo problema i sa samom registracijom tvrtke jer joj nitko pouzdano nije mogao reći smije li kao redovna studentica otvoriti poduzeće i zadržati studentski status, a bilo je problema i s registracijom imena tvrtke. No, nakon gotovo dva mjeseca obilaženja raznih institucija i stručnjaka, problem je bio riješen.

 


Boris Sabatti, Darko Špelić, Sanja Vale Čupić, Robert Zezerović. Photo: Dusko Marusic/PIXSELL

Problema s pokretanjem biznisa imao je i Darko Špelić, direktor tvrtke za proizvodnju eteričnih mirisa Prestige. „Kada sam 1996. došao u banku sa svojim projektom ionizirajućih mirisa baziranih na morskoj vodi, gotovo da su me naglavačke izbacili iz banke. No, šest ili sedam godina kasnije, to je postao jedan od temeljnih proizvoda riječke tvrtke JGL. Njima su vjerovali, a meni nisu da se radi o proizvodu koji ima tržišnu budućnost“, prisjetio se Špelić čija tvrtka ove godine slavi 25. godišnjicu postojanja. Danas Prestige ima dva patentirana proizvoda, a polovicu svoje realizacije plasira u izvoz. Plan je da za 3 do 4 godine tek 20-ak posto njihove proizvodnje završi u Hrvatskoj, a sve ostalo na inozemnom tržištu. Ovo malo poduzeće je dobilo poticaj od 256 tisuća kuna za razvoj poslovanja, a Špelić je izračunao da će se zahvaljujući ukupnoj investiciji i povećanom obujmu proizvodnje, ovaj novac posredno vratiti u državni proračun već za devet mjeseci. Iako je u počecima svojeg djelovanja imao dosta problema s institucijama, vlasnik Prestigea kaže da se zadnjih godina situacija dobrano promijenila nabolje te da danas nije gotovo nikakav problem doći u neko ministarstvo ili od Porezne uprave dobiti pomoć i pojašnjenje konkretnog problema.

Sanja Vale Čupić još je jedna poduzetnica čija inovativna društvena igra Adrianaut je postigla globalni uspjeh. Ova istoimena tvrtka nastala je iz Sanjinog hobija, jedriličarstva. „Željela sam da ljudi uživaju u igri navigacije, a isto tako da usput nešto nauče. Tako je nastala najprije društvena igra, a kasnije i aplikacija“, pojašnjava Vale Čupić. Ni njezin poslovni početak nije bio bez porođajnih muka te su je na većini natječaja na koje se sa svojom inovacijom javljala, odbili. No, tada je krenula na sajmove inovacija u Švicarsku i Njemačku gdje su prepoznali vrijednost njezine ideje, a što joj je dalo snagu da uspije i u Hrvatskoj. Nakon toga je napokon uspjela dobiti poticaj na javnom natječaju Istarske županije od 50 tisuća kuna s kojima je pokrenula biznis. Iako joj je na raspolaganju bio i neki od programa ili inkubatora Istarske razvojne agencije (IDA), Vale Čupić nije htjela takvu pomoć jer je htjela uspjeti sama.


Sanja Vale Čupić

Boris Sabatti iz IDA-e naglašava da ova institucija, koja je registrirana kao doo, postoji upravo zato da bi pomogla ljudima koji imaju dobre ideje, a nemaju sredstava, da ih razviju te pokrenu biznis. U inkubatoru IDA-e se može biti besplatno prva tri mjeseca, a nakon toga se registrirati tvrtka te nastaviti boravak tamo uz vrlo povoljne uvijete. IDA je potaknula i čitavu mrežu inkubatora u nizu istarskih gradova. „Kada smo osnovali razvojnu agenciju, analizirali smo što poduzetnicima najviše treba i kako im mi možemo pri tome pomoći. Shvatili smo da su to krediti te smo pokrenuli linije u kojima smo podijelili više od 700 kredita u vrijednosti od pola milijarde kuna po vrlo povoljnim uvjetima. Kasnije se kao glavni problem nametnula garancija te smo se okrenuli tome i do sada dali više od 100 garancija istarskim tvrtkama i obrtnicima“, kaže Sabatti. Koliko su inkubatori koje je IDA inicirala diljem Istre, govori i činjenica da je od 40 startupova koji su bili pokrenuti pod njihovim okriljem propalo samo njih tri. Štoviše,  jedan njihov startup je čak postao multinacionalna IT tvrtka s više od 600 zaposlenih diljem svijeta.

 


Boris Sabatti, istarski razvojna agencija. Photo: Dusko Marusic/PIXSELL

Robert Zenzerović, prodekan Fakulteta ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković u Puli, naglasio je važnost obrazovanja kojeg dobiju njihovi studenti. Zenzirović je pojasnio da oni pridaju veliku važnost promoviranju poduzetništva među svojim studentima kroz čitav niz kolegija, a isto tako putem natjecanja gdje se pred polaznike stavljaju realni problemi i traže konkretna rješenja. Formalnom obrazovanju pak previše ne vjeruje Darko Špelić koji kaže da više vjeruje zakonitostima tržišta nego udžbenicima. „Mudri ljudi koji su pisali udžbenik su vjerojatno imali dobre ideje i rješenja, no većinu njih je pojelo vrijeme i teško su u aktualnom vremenu primjenjivi na tržištu. Nigdje u knjigama nećete naći opisano kako uspjeti u biznisu. To morate pomoću intuicije, ali i sreće te napornoga rada“, navodi Špelić. Važnost obrazovanja ističe i Boris Sabatti koji kaže da su u počecima rada IDA-e morali poduzetnike na edukacije dovoditi vučući ih za rukav. No, danas se situacija promijenila i agencija čak mora ograničavati edukaciju na po jednog polaznika i jedne tvrtke. Do sada je neki vid edukacije u IDA-i prošlo više od 7500 poduzetnika.

 

Komentari (2)
Pogledajte sve

Predivna predavanja i mnogo korisnih informacija!!! Samo tako dalje!!! [emo_palacg]

[emo_palacg]

New Report

Close