Oko Oborova, Ivanić-Grada i Velike Ludine, između Lipika i Okučana do Slavonskog Broda, čak i u Istri, zelene se deseci hektara polja industrijske konoplje poduzetnika Josipa Vukine i njegovih kooperanata. Globalna utrka za industrijsku konoplju je započela. No dok razvijena Europa i svijet shvaćaju kako je u toj biljci budućnost (u bivšoj državi bili smo treći proizvođač u svijetu, iza Kine i Rusije), hrvatska proizvodnja, piše Večernji list, zapinje u šumi birokracije i propisa koji je tretiraju gotovo poput rođakinje joj, indijske.

Sporni paragraf pravilnika o uzgoju konoplje, proizašao iz Zakona o suzbijanju zloporabe drogaMinistarstva zdravlja, kojim se industrijska konoplja dopušta samo za prehranu ljudi i životinja i dalje, naime, stoji, unatoč hrpi dosad izmijenjenih, dopunjenih, čak i suvislijih zakona, koji se u Saboru izglasavaju kao na traci. Dapače, ovih se dana više priča o “medicinskoj” konoplji, za koju se i Vukina slaže da bi je trebalo legalizirati.

No ovu, industrijsku, u kojoj on i ostali proizvođači konoplje vide šansu za revitalizaciju najmanje 30% zapuštenih poljoprivrednih površina, uzgajale su i tkale još naše bake, nisu je pušile. Prema riječima pionira u uzgoju indijske konoplje u nas Josipa Plaveca iz Herbioplusa, za učinak sličan marihuani, u kojoj je koncentracija psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinola (THC-a) više od 20%, trebalo bi popušiti između 500 i 700 kilograma industrijske konoplje – i to u roku od 15 minuta. A učinci za gospodarstvo višestruki su – i za nezaposlenost, i za državnu blagajnu – i za poduzetnike, koji bi od proizvodnje, prerade i primjene konoplje u različitim industrijama imali višestruku zaradu.

"Ove smo godine jedva u Europi kupili sjeme industrijske konoplje za kojom su se pomamili i Amerikanci, koji je vraćaju na svoja polja. Mi imamo bogom dane uvjete, hektare i hektare zakorovljene i neiskorištene zemlje, idealne za uzgoj po svim ekološkim standardima. U nekoliko godina pod konopljom bismo mogli imati 100.000 hektara. Uzgajivačima bi, ubace li u plodored kamilicu ili neko drugo ljekovito bilje, donosila čistih 30-ak tisuća kuna po hektaru. No treba dopustiti iskorištavanje cijele biljke i njezinu preradu, što nosi dodanu vrijednost", kaže Vukina, koji je proteklih mjeseci preko tinjanske tvrtke Green Field, u kojoj dijeli suvlasništvo s češkom obitelji Hajnalova i Ivanom Romskim, s 30-ak kooperanata mobilizirao gotovo 800 ekohektara pod tom kulturom, na oko 1.200 ha ukupno u ovoj godini u Hrvatskoj.

Cijeli članak pročitajte ovdje.