Hoće li stečaj postati izlaz za građane pogođene velikom potrošnjom, dugovima, gubitkom posla, manjkom prihoda za otplatu kredita, za one koji u krizi ne mogu do novog posla te ne plaćaju režije, postat će jasnije ove jeseni. Zakon o stečaju potrošača naziv je novog propisa koji bi i u Hrvatskoj od 2012. trebao regulirati pitanja stečaja fizičkih osoba.

Na njemu radi Ministarstvo pravosuđa, a prvi je zakon koji ide prema proceduri novog Zakona o procjeni učinka propisa. Navodi to Vanja Bilić, pomoćnik ministra pravosuđa, te dodaje da su na prvom sastanku radne skupine dogovorili promjenu naziva zakona i zakonski okvir, dok ih na jesen čeka posao vezan uz konkretna rješenja.

“Stečaj će biti krajnja mjera, a prije te faze postojala je faza pregovora dužnika i vjerovnika te mirenja. Ako ne bi donijele rezultat, došlo bi do stečaja. Najvjerojatnije je da će ovršni sudovi, a ne stečajni biti nadležni za bankrot građana po uzoru na francuski model”, kaže Bilić i dodaje da su članovi radne skupine Jasna Garašić, profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu, Mario Vukelić, predsjednik Visokoga trgovačkog suda, Zoran Bohaček, ravnatelj Hrvatske udruge banaka, te predstavnici Ministarstva financija i sindikata.

Institut bankrota za prezadužene građane ima 20-ak zemalja Europske unije te SAD. S druge strane Rusija ga pokušava donijeti, i to joj već tri godine ne polazi za rukom. Grčka i Italija ga nemaju i ne planiraju unatoč tome što imaju velik broj dužnika. A u letonskom parlamentu je u proceduri njegovo donošenje, no velika je gužva zbog čak 500 amandmana. Koliko je taj zakon jednima dobar i potreban toliko drugima nije, a za hrvatske vjerovnike i dužnike izvjesno je da će ga uskoro dobiti. Dvojbe postoje zbog ključnog pitanja: hoće li favorizirati dužnike ili će biti orijentiran prema vjerovnicima?

“Suzili smo broj zemalja čija nas rješenja zanimaju na četiri. Rješenje tražimo u modelima Njemačke, Belgije, Francuske i Slovenije”, kaže Bilić i dodaje da se odustalo od termina osobnog bankrota jer on vrijedi i kad je riječ o stečaju pravnih osoba, a ne samo fizičkih. Njemački model osobnog stečaja, koji poznaje otpis dijela duga, prema Biliću, nije moguće u cijelosti preslikati. No njemačko stečajno pravo za fizičke osobe, zajedno s modelima Slovenije, Belgije i Francuske, ipak će biti inspirativno. Čini se da je razlog što se njemačko rješenje neće preslikati vezano i uz pitanje tko će biti stečajni upravitelji.

U Njemačkoj je bankrot građana reguliran Stečajnim zakonom u sklopu 8. poglavlja, nadležni su stečajni sudovi te stečaj građana vode stečajni upravitelji. Za razliku od toga u Francuskoj su za njega nadležni ovršni sudovi, a stečaj vode javni ovršitelji.

Bilić navodi da bi to rješenje bilo prikladno i za nas jer od 1. siječnja 2012. ovršni sudovi gube znatan dio posla zbog privatizacije ovrhe pa bi na taj način vratili dio posla. S ovršnih sudova od 2012. zbog početka primjene novoga Ovršnog zakona u vezi s javnim ovršiteljem dio sudskih poslova u ovrsi prelazi na novu, privatnu službu. To bi značilo da bi javni ovršitelji kao stečajni upravitelji ubrzo preuzeli vođenje bankrota građana, prema Biliću, dok bi klasični stečajni upravitelji i dalje vodili stečaj samo kod pravnih osoba. U Hrvatskoj će, kaže on, djelovati 120, odnosno najviše 125 javnih ovršitelja: u Zagrebu će ih biti 20, a najviše 22.

S obzirom na velik broj ovršnih postupaka i već više od 4000 građana koji ne mogu vraćati kredite u švicarcima, čini se da će biti pune ruke posla za ovršitelje.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

S druge strane brzim tempom raste potreba za regulacijom bankrota hrvatskih građana. Primjerice, kad je održan prvi sastanak o nacrtu zakona, u osobnom bankrotu bilo je tri tisuće ljudi, a danas ih je za tisuću više.

Čini se da su padanje cijena nekretnina i rast tečaja švicarskog franka “dobitna kombinacija” za osobni stečaj. Stoga Vukelić, kojeg je kao istaknutog stručnjaka Svjetska banka pozvala da radi u radnoj grupi na njezinim načelima za osobni stečaj, upozorava da bi zakon trebao biti izrazito socijalno orijentiran.

“Zakon će po svom desegu imati veći broj osoba na koje će se odnositi nego Zakon o trgovačkim društvima. Analizirat ćemo tko su potencijalni dužnici i vjerovnici te napraviti simulaciju do čega bi dovela kod nas pojedina rješenja koja imaju Slovenija, Francuska, Belgija i Njemačka.
Neka iskustva pokazuju da su to često ljudi koji su prekoračili kartice i ne plaćaju režije. No u odnosu na druge zemlje Hrvatska ima visok postotak vlasništva nekretnina građana i bilo bi neadekvatno da se ljudima stavljaju na bubanj stanovi i kuće zbog režijskih troškova”, kaže Vukelić i dodaje da se mora riješiti pitanje hoće li država na sebe preuzeti trošak predujma postupka ili će to morati sami dužnici.