Vlada bi uskoro trebala izjednačiti načine prodaje poslovnih prostora u vlasništvu države i lokalne uprave obrtnicima. Iako bi bilo logično da u tom smislu vrijede ista pravila, već šestu godinu se ne uspijeva riješiti problem koji proizlazi iz činjenice da lokalna uprava ne može izravno obrtnicima prodati prostore koji su im dani u zakup, dok je država to sebi omogućila. No novi Zakon o zakupu i prodaji poslovnih prostora trebao bi izjednačiti uvjete, a kako smo doznali u Hrvatskoj obrtničkoj komori Zagreb (HOK), prijedlog je iz Ministarstva pravosuđa već proslijeđen Vladi.

Tržišna cijena
Prema informacijama Obrtničke komore, ubuduće bi i lokalnoj upravi trebalo biti omogućeno da bez natječaja, ali po tržišnoj cijeni koju određuje Porezna uprava, prodaje poslovne prostore u kojima su obrtnici dugogodišnji zakupci. Dodatno bi bio omogućen i popust do maksimalno 30 posto za uložena sredstva ako se lokal plaća jednokratno, dok bi za obročnu otplatu popust iznosio najviše 20 posto. Obročna otplata odobravala bi se na rok od 20 godina. Inače, lokalna uprava dosad je morala raspisivati natječaj za sve na tržištu, a obrtnik bi imao pravo prvokupa samo ako ponudi cijenu koju je dao najbolji ponuđač. No obrtnici se godinama bore protiv toga jer se ne mogu natjecati s velikim korporacijama koje na natječajima mogu dati daleko izdašnije ponude.

Hoće li priznati ulaganja?
“Uvjeti prodaje ubuduće bi bili isti, ali još pokušavamo ubaciti odredbu da se priznaju sva obrtnička ulaganja, dok sadašnja uredba kaže da se priznaju samo ona neamortizirana”, kaže Goran Čanković, šef pravne službe HOK-a Zagreb. Uporište nalaze u tome da se za poslovne prostore koji se vraćaju nekadašnjim vlasnicima u procesu denacionalizacije priznaju sva ulaganja koje je napravio posjednik. Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj ima oko 1700 prostora u vlasništvu države ili koji bi njoj trebali pripasti, a da su dani u zakup obrtnicima. Spremno za prodaju ih je tri stotine. Koliko ih je u vlasništvu lokalne uprave, nema podataka, ali u HOK-u kažu da je većina u Zagrebu – njih oko šest stotina.

Kasni se
Međutim, poučen dosadašnjim iskustvom, Čanković ne vjeruje da će obrtnici brzo doći do prostora. Zakon o prodaji državnih poslovnih prostora je donesen 2005., a umjesto da država za 60 dana donese uredbu nužnu za proces prodaje, to je učinila tek krajem 2007. godine. Tek lani u srpnju je stavila u prodaju 29 prostora, a nakon podnošenja ponuda dosad još nijedan predmet nije doveden do kraja. “Bojimo se da se i s novim zakonom ne dogodi ista stvar. Država je izuzetno spora i zato lokali u centrima gradova, pogotovo Zagreba, izgledaju zapušteno. Obrtnici ne mogu ulagati ako nemaju pravnu sigurnost, a država i gradovi se spore oko poslovnih prostora. I dok to traje, propadaju i lokali i obrtnici i sama središta gradova”, zaključuje Čanković. Inače, prijedlog obrtnika da im se zapušteni prostori koji su prazni zbog raznih pravnih sporova daju na prijevremeno korištenje, nije prošao. Osim države i gradova problem su, tvrde, i procesi denacionalizacije.