Praćenje diplomiranih studenata ključno je za poboljšanje sustava obrazovanja i osposobljavanja, jedan je od zaključaka pilot istraživanja o iskustvu studiranja i zapošljavanju diplomiranih studenata u okviru projekta Eurograduate čije je rezultate Europska komisija objavila početkom lipnja 2020. godini u publikaciji Eurograduate Pilot Survey – Design and implementation of a pilot European graduate survey i pregledu rezultata Eurograduate Pilot Study – Key findings

Uz Republiku Hrvatsku, u projektu je sudjelovalo još sedam europskih zemalja: Austrija, Češka, Njemačka Grčka, Litva, Malta i Norveška što je omogućilo usporedbu uvjeta studiranja i životnih uvjeta diplomiranih studenata u različitim europskim zemljama. Izvješća za svaku od zemalja, uključujući i Hrvatsku, bit će naknadno objavljena.

Istraživanje je obuhvatilo 21 tisuću diplomiranih studenata koji su studij (preddiplomski ili diplomski) završili u akademskim godinama 2012./2013. i 2016./2017., odnosno jednu i pet godina nakon završetka studija. Istraživanje u Hrvatskoj provedeno je od listopada do prosinca 2018., a proveli su ga Agencija za znanost i visoko obrazovanje i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Prikupljeni su opsežni podaci o porijeklu ispitanika, materinjem jeziku, socioekonomskoj pozadini, obrazovanju, profesionalnom iskustvu, trenutačnom zaposlenju i obiteljskom statusu, mjestu boravka i mobilnosti te mišljenja o relevantnim temama kao što je primjenjivost vještina stečenih u tercijarnom obrazovanju.

Neki od zaključaka istraživanja ukazuju na to da iskustvo u inozemstvu tijekom razdoblja studija poboljšava vještine rješavanja problema. Bolju pripremu za tržište rada omogućava poticajno okruženje za učenje, gdje se klasična nastava nadopunjuje projektima i učenjem temeljem rješavanja problema.

Rezultati ovog pilot istraživanja omogućit će uvid u problematiku prelaska diplomiranih studenata na tržište rada u svrhu daljnjih obuhvatnijih istraživanja i poboljšanja obrazovanja i osposobljavanja u Europi.

Projekt Eurograduate sufinanciran je sredstvima Europske unije iz programa Erasmus+.

 Sažetak rezultata:

• Od osam zemalja u kojima je provedeno istraživanje, nezaposlenost mladih bila je najveća u Grčkoj (39,9%) i Hrvatskoj (23,8%), a najniža u Njemačkoj (6,2%).

• Najveći stupanj zadovoljstva visokim obrazovanjem ispitanici su iskazali u uvjetima poticajnog okruženja za učenje.

• Na zaposlenje u struci nakon završenog studija najviše utječe tržište rada pojedine zemlje, studiranje u području STEM-a, prethodno zaposlenje povezano sa studijem, poticajno okruženje tijekom studija te visokoobrazovani roditelji.

• Pet godina nakon završetka studija, četiri od pet diplomiranih studenata u svakoj od zemalja, posjeduje ugovor na neodređeno; više muškaraca nego žena posjeduje ugovor na neodređeno.

• Plaća se značajno razlikuje po državama: npr. diplomirani studenti u Njemačkoj i Norveškoj zarađuju dvostruko više od onih u Hrvatskoj.

• Najviše su plaće u području tehnologije i inženjeringa, a najniže u području obrazovanja, umjetnosti i humanističkih znanosti.

• Na zadovoljstvo prihodima uglavnom utječu: tržište rada u pojedinoj državi, zaposlenje u skladu sa stečenom kvalifikacijom, završen diplomski studij, spol (diplomirane studentice u prosjeku zarađuju manje).

• Najveće zadovoljstvo zaposlenjem iskazali su diplomirani studenti u Austriji, Češkoj i Slovačkoj.

• U gotovo svim zemljama, manje od polovine ispitanih odgovorilo je kako im je visoko obrazovanje osiguralo dobru bazu za razvoj vještina pismenosti, računalnih i digitalnih vještina, kao i socijalnih, poduzetničkih i menadžerskih vještina.

• Na napredne ICT vještine uglavnom utječe područje studija i vrsta institucije (studenti istraživačkih smjerova na sveučilištima pokazuju višu razinu ovih vještina).

• Izloženost stranim jezicima i stranim kulturama povećava vještine rješavanja problema.

• Od svih ispitanika 13% ih je imalo iskustvo studiranja u inozemstvu, uglavnom kroz programe mobilnosti EU-a; najniža participacija u mobilnosti bilježi se među ispitanicima u Grčkoj i Hrvatskoj.

• Međutim, mobilnost u svrhu stjecanja drugog stupnja visokog obrazovanja (nakon završenog preddiplomskog studija), najveća je za ispitanike iz Hrvatske i Grčke.

• Kada je riječ o iseljavanju u svrhu zapošljavanja, među ispitanicama prednjače oni iz Grčke, dok ih je najmanje iz Njemačke i Norveške.

• Diplomirani studenti zaposleni izvan države u kojoj su stekli diplomu, zarađuju oko 30 posto više od onih koji su ostali u državi, čak i na niže rangiranim poslovima; posebno se ističu diplomirani studenti iz Grčke, koji zarađuju u prosjeku 2000 eura više od onih koji ostanu u državi; suprotno je kod diplomiranih studenata iz Norveške koji u inozemstvu zarađuju oko 2000 eura manje nego u Norveškoj.

• Nezaposleni diplomirani studenti i oni koji su zaposleni na poslovima niže razine od one za koju su stekli kvalifikaciju manje su sretni, slabijeg zdravlja i pokazuju manje povjerenja prema drugima.

• Poticajno okruženje za učenje i međunarodna mobilnost povezani su s većom političkom participacijom i višom razinom povjerenja u demokratske vrijednosti.