EN DE

Obiteljski liječnici i dalje protiv vađenja krvi u ordinacijama

Autor: Poslovni.hr
05. travanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Od 1. srpnja HZZO će kažnjavati liječnike koji ne poštuju ugovor

Odlukom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje sve ordinacije primarne zdravstvene zaštite od 1. srpnja morat će svojim pacijentima nuditi uslugu vađenja krvi. Laboratoriji će biti dužni osigurati ordinacijama potrošni materijal, epruvete i igle, te organizirati prikupljanje uzoraka krvi iz ordinacija. Liječnici okupljeni u Koordinaciju hrvatske obiteljske medicine (KOHOM) i dalje se protive toj odluci.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Obiteljskim ordinacijama se nameću neprofitabilni poslovi vađenja krvi jer oni ne odgovaraju interesima privatnih lobija, tako da će obiteljski liječnik radi prisilnog vađenja krvi u ordinaciji imati još manje vremena za preglede pacijenata, iako već obavlja do tri svjetska standarda dnevnih pregleda i posjeta”, smatra dr. Ida Jaugust Šita, članica Izvršnog odbora KOHOM-a. No, s druge strane, 50 posto ordinacija u primarnoj ima manje od 1500 osiguranika te bi im usluga vađenja krvi mogla popraviti financijski budžet. Računica je sljedeća: ako sestra za vađenje krvi potroši deset minuta, za dva sata dnevno može zaraditi 120 kuna bruto odnosno mjesečno 2400 kuna. A trošak je minimalan budući da su laboratoriji dužni osigurati ordinacijama igle i epruvete. “Također, dok se u obiteljskim ordinacijama bude vadila krv, a ispred vrata u čekaonici gomilali pacijenti, laboratoriji koji su obično vrata do ordinacija zjapit će prazni”, smatra Jaugust Šita dodajući kako se zdravstvena administracija potpuno oglušila na mišljenje KOHOM-a, pacijenata te Komore zdravstvenih radnika koja brani laboranate od gubitka posla. Predsjednik Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) Goran Bulatović kaže da laboratoriji nisu iskoristili niti jednu mogućnost otpuštanja laboranata, te da usluga vađenja krvi definitivno nije i neće biti razlog za bilo kakvo otpuštanje. Naglasio je da je uvođenje ove odluke podržano i od strane liječničke, medicinsko-biokemijske i sestrinske komore.“Liječnici i pacijenti se pitaju hoće li konačno prestati zdravstveni eksperiment na živim ljudima zvan zdravstvena reforma. I hoće li interes privatnih laboratorija oduzeti obiteljskim liječnicima najdragocjenije što uz znanje imaju za svog pacijenta – vrijeme da se tom pacijentu mogu posvetiti”. kaže Jaugust Šita. Ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizrep kaže kako će odbijanje liječnika da pacijentu pruži uslugu vađenja krvi predstavljati kršenje ugovornih obveza. U konačnici, to će značiti i određene sankcije za liječnike. U KOHOM-u upozoravaju kako bi liječnici mogli ostati bez ugovora sa HZZO-om, a Strizrep ističe kako je i to jedna od mogućnosti. Strizrep naglašava kako će se usluga plaćati 10 kuna, te da se njenim uvođenjem slijede europski standardi. O tome hoće li ordinacije uvesti točno određeno vrijeme vađenja krvi, Strizrep ističe kako je to stvar dogovora ordinacija i HKMB-a. Vađenje krvi u ordinacijama u potpunosti se provodi na riječkom području, na velikom dijelu splitskog područja te djelomično u Zagrebu.

Odlukom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje sve ordinacije primarne zdravstvene zaštite od 1. srpnja morat će svojim pacijentima nuditi uslugu vađenja krvi. Laboratoriji će biti dužni osigurati ordinacijama potrošni materijal, epruvete i igle, te organizirati prikupljanje uzoraka krvi iz ordinacija. Liječnici okupljeni u Koordinaciju hrvatske obiteljske medicine (KOHOM) i dalje se protive toj odluci.

“Obiteljskim ordinacijama se nameću neprofitabilni poslovi vađenja krvi jer oni ne odgovaraju interesima privatnih lobija, tako da će obiteljski liječnik radi prisilnog vađenja krvi u ordinaciji imati još manje vremena za preglede pacijenata, iako već obavlja do tri svjetska standarda dnevnih pregleda i posjeta”, smatra dr. Ida Jaugust Šita, članica Izvršnog odbora KOHOM-a. No, s druge strane, 50 posto ordinacija u primarnoj ima manje od 1500 osiguranika te bi im usluga vađenja krvi mogla popraviti financijski budžet. Računica je sljedeća: ako sestra za vađenje krvi potroši deset minuta, za dva sata dnevno može zaraditi 120 kuna bruto odnosno mjesečno 2400 kuna. A trošak je minimalan budući da su laboratoriji dužni osigurati ordinacijama igle i epruvete. “Također, dok se u obiteljskim ordinacijama bude vadila krv, a ispred vrata u čekaonici gomilali pacijenti, laboratoriji koji su obično vrata do ordinacija zjapit će prazni”, smatra Jaugust Šita dodajući kako se zdravstvena administracija potpuno oglušila na mišljenje KOHOM-a, pacijenata te Komore zdravstvenih radnika koja brani laboranate od gubitka posla. Predsjednik Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) Goran Bulatović kaže da laboratoriji nisu iskoristili niti jednu mogućnost otpuštanja laboranata, te da usluga vađenja krvi definitivno nije i neće biti razlog za bilo kakvo otpuštanje. Naglasio je da je uvođenje ove odluke podržano i od strane liječničke, medicinsko-biokemijske i sestrinske komore.“Liječnici i pacijenti se pitaju hoće li konačno prestati zdravstveni eksperiment na živim ljudima zvan zdravstvena reforma. I hoće li interes privatnih laboratorija oduzeti obiteljskim liječnicima najdragocjenije što uz znanje imaju za svog pacijenta – vrijeme da se tom pacijentu mogu posvetiti”. kaže Jaugust Šita. Ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizrep kaže kako će odbijanje liječnika da pacijentu pruži uslugu vađenja krvi predstavljati kršenje ugovornih obveza. U konačnici, to će značiti i određene sankcije za liječnike. U KOHOM-u upozoravaju kako bi liječnici mogli ostati bez ugovora sa HZZO-om, a Strizrep ističe kako je i to jedna od mogućnosti. Strizrep naglašava kako će se usluga plaćati 10 kuna, te da se njenim uvođenjem slijede europski standardi. O tome hoće li ordinacije uvesti točno određeno vrijeme vađenja krvi, Strizrep ističe kako je to stvar dogovora ordinacija i HKMB-a. Vađenje krvi u ordinacijama u potpunosti se provodi na riječkom području, na velikom dijelu splitskog područja te djelomično u Zagrebu.

Pogodovanje ili ne?

Kadrovski problemi
U KOHOM-u ističu problem Doma zdravlja u Pločama tvrdeći kako se tamo pogoduje privatnom laboratoriju, a otkazuje onom u sklopu doma zdravlja. “Problem u Pločama, kao i u još nekim domovima zdravlja, jest kadrovski problem odnosno u tom laboratoriju ne postoji magistar medicinske biokemije”, kaže Bulatović. Potvrdio je to i Strizrep dodajući kako je u tijeku rješavanje problema u Pločama, ali i u još nekim gradovima.

Autor: Poslovni.hr
05. travanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close