Novi korak u stambenom sektoru Grada Zagreba ima za cilj osigurati kvalitetno stanovanje za sve građane, ali ispraviti i neke nepravde. Dolazi u formi novog modela naplaćivanja javnog najma i kroz uvođenje prihodovnog cenzusa.

Uz kategoriju socijalnog najma, neovisno o vrijednosti same nekretnine stvaraju se pretpostavke za novu strukturu najmoprimaca u gradskim stanovima, i to kroz kategoriju priuštivog stanovanja gdje se predviđaju tri razreda.

Sukladno novoj odluci koje su vlasti jučer komunicirale, a danas je čeka političko testiranje na 27. sjednici zagrebačke Gradske skupštine, značajni rast cijene najma može se očekivati u trećem razredu.

Od 1. siječnja 2024.
Naime, to su ona kućanstva kojima prihodi prelaze 80% prosječne plaće po glavi kućanstva, jer bi cijena rasla i do gotovo četvrtine ukupnog prihoda. Okvirno bi to značilo na primjeru četveročlane obitelji koja raspolaže s 4200 eura ukupnih mjesečnih primanja da bi se za najamninu stana površine manje od 70-ak m2 trebala izdvojiti četvrtina primanja, ili nešto više od 1000 eura.

Čini se da je taj treći razred dizajniran kako bi se one s najvišim primanjima demotiviralo da koriste gradske stanove, tj. bilo bi im isplativije ići u tržišni najam, čak i u uvjetima tržišta koje ne usporava. Po toj logici zaokreta u stambenoj politici, kako se procjenjuje, oslobodilo bi se oko 10% gradskih stanova za koje se Gradu Zagrebu otvara manevarski prostor da te stanove daju na korištenje onima s nižim i srednjim primanjima, no efekti bi bili vidljivi tek za dvije godine.

Iznosi novih najamnina počet će se primjenjivati od 1. srpnja 2024. U ovoj kategoriji najmoprimca koji zadovoljavaju kriterije za priuštivo stanovanje, a koji su podijeljeni u tri razreda s obzirom na visinu prihoda, su i kućanstva koja imaju manje od 50% prosječne mjesečne plaće isplaćene u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodnoj godini.

Za njih se predviđa najamnina na razini 12% prihoda, dok bi kućanstva od 50 do 80% prosječne mjesečne plaće plaćala najamninu na razini 16% prihoda. Ona kućanstva koja imaju više od 80% prosječne mjesečne plaće plaćala bi najamninu na razini 24% prihoda.

Za veliki zaokret u stambenoj politici hrvatske metropole trenutačno je nejasno hoće li odluka izazvati novu buru, primjerice kroz inicijative građana koji se udružuju radi zaštite svojih interesa, pa angažiraju i pravne zastupnike.

POSLOVNI USPJEH I INOVACIJE U REGIJI

Više od uređaja: Priča o brendu koji je promijenio način na koji živimo

Održivo poslovanje

Tko stoji iza najveće održive investicije u Hrvatskoj?

Takav primjer dolazi iz inicijative Ostajemo koja za danas najavljuje obraćanje javnosti. Zasad je dio njihovih prijedloga usvojen tijekom javne rasprave. Također, iz Grada poručuju da su navedeni postotni iznosi prihoda od 12%, 16% i 24% upravo i umanjeni temeljem prijedloga u javnom savjetovanju jer su u prvotnom prijedlogu iznosili su 15%, 20% i 25%.

Zaštićenih 0,36 eura
Prag razine prihoda koja definira pravo na produljenje ugovora je također temeljem prijedloga u javnom savjetovanju podignut sa 70% na 80% prosječne mjesečne plaće isplaćene u gospodarstvu Grada Zagreba po članu kućanstva. Također, temeljem javnog savjetovanja uvedene su dvije osnove za umanjenje iznosa visine najamnine.

Kako u Gradu pojašnjavaju, iznos najamnine se umanjuje za 20% u slučaju kad je član kućanstva osoba s težim ili teškim invaliditetom. Usto, iznos najamnine se umanjuje za 20% za stanove u gradskoj četvrti Sesvete s obzirom na manje tržišne cijene najma.

Što se prve kategorije tiče, sve ostaje čini se status quo za one koji zadovoljavaju kriterije za stanove za socijalno ugrožene time što ne prelaze 30% prosječne mjesečne plaće isplaćene u gospodarstvu Grada Zagreba (1300 eura) u prethodnoj godini po članu kućanstva za višečlana, te 50% za samačka kućanstva. Oni će, kažu, i dalje plaćati najamninu u visini zaštićene najamnine od 0,36 eura po m2 što znači da će primjerice za stan od 50 m2 plaćati mjesečnu najamninu od 18 eura.