Događanje u sklopu velike nacionalne akcije Hrvatska pamet Hrvatskoj koju organiziraju Večernji list i Poslovni dnevnik, a čiji je krajnji cilj zadržavanje mladih obrazovanih ljudi, seli na obalu, točnije u Zadar. Akcija obuhvaća natječaj studentskih razvojnih projekata, okrugle stolove i tribine 'Budućnost u Hrvatskoj' koji će se održati u šest hrvatskih gradova u suradnji sa šest sveučilišta te putujuću izložbu u povodu proslave 60 godina Večernjeg lista.

U suradnji sa Sveučilištem u Zadru, u ponedjeljak 6. svibnja 2019. s početkom u 10 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, održat će se okrugli stol, tribina i otvorenje izložbe 'Zajedno smo 60 godina'. Za razliku od mnogih koji svoje mjesto pod suncem traže u Zagrebu, dizajnerski tim kojeg čine Simon Puja i Branka Lukić iz agencije illeconcept odlučio je pokušati tamo gdje je sunce, barem u onom doslovnom smislu, uvijek jače – Zadru. Svoj pogled na mlade i mogućnosti uplovljavanja u poduzetničke vode, otkrila nem je ženska članica ovog dizajnerskog dua.

Kreiranjem trendova do posla
"Na zadarskoj je sceni danas kao i u ostatku Hrvatske i svijetu konkurencija velika. Gdje god se nalazili osjetit ćete potencijal mjesta ili grada koji valja iskoristiti u pravom smjeru", započela je Branka Lukić. Najčešća prepreka s kojom se suočavaju u poslu jest (ne)vrednovanje struke od strane klijenta. Prema njihovim riječima, klijent koji se prethodno nije susreo s ljudima iz njihove branše, nije svjestan procesa koji je potreban kako bi se došlo do krajnjeg rješenja.  "Naš je rad u tom slučaju teško shvaćen. Međutim, došli smo do zaključka da smo sami kreatori trendova i sami stvaramo potrebu za našim uslugama svakim novim pomakom koji integriramo u postupak svoga rada", dodala je Lukić.

Danas mladi koji završavaju fakultete društvenih ii komunikacijskih znanost sve češće teže radu u agenciji, a kako kaže Lukić, to je zbog činjenice da žele izbjeći standardni model poslovanja koji počiva na fiksnom radnom vremenu. "Mladi traže neki kreativan outlet i dinamično okruženje, a rad u agenciji to pruža. Također, novi model poslovanja pruža zaposlenicima sudjelovanje u raspravi o projektu čime pridonose razvoju novih mogućnosti", rekla je Lukić.

Prema istraživanju Agencije za znanost ii visoko obrazovanje i varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike, čak 50 posto diplomiranih zaposli se u kraćem roku od dva mjeseca nakon diplome, 85,6 posto studenata u roku godine dana. Da bi došlo do brzog zaposlenja potrebno je i iskustvo, a prve vještine trebaju se stjecati još tijekom fakulteta.

"Većina mladih je itekako svjesna da će bez nekog konkretnog iskustva teško pronaći posao nakon fakulteta ili srednje škole. Iskustvo u struci stječu kroz prakse, no često se susreću s otporom poslodavaca u pružanju mentorskog programa. Imajte na umu da nemaju sve škole i fakulteti obaveznu praksu. Onaj tko može i želi, snaći će se, bilo to volontiranjem, studentskim poslovima, Erasmusom ili možda dodatnim tečajima, u pronalasku dodatnih znanja, što nije rješenje problema. Nužno je aktivno uključivanje poduzeća kako bi se mladima omogućilo formalno stjecanje konkretnih vještina", objasnila je Lukić.

Stvaranje dodatne vrijednosti
Kako napominje ova kreativka, biti poduzetnik u Hrvatskoj je umijeće ustrajnosti, spremnost na kritike te borba s birokracijom i uz to, potrebno je imati na umu da se ništa neće dogoditi preko noći. Novac kao jedini motiv nije dobar, a iako poduzetništvo dugoročno može donijeti zaradu, treba imati na umu da je rizik danak koji prihvaćamo. "Jedan od važnijih motiva je stvaranje dodatne vrijednosti u zajednici u kojoj poduzetnik živi.

Poduzetnici otvaraju nova radna mjesta, čime pridonose dobrobiti zajednice. Osoba koja želi postati uspješan poduzetnik mora biti uporna, dobar lider te fokusiran na proizvod i klijenta", rekla je Lukić. "Danas mladi imaju sreće što postoje brojni inkubatori poduzetništva koji okupljaju nove poduzetnike kako bi im olakšali tranziciju u samostalno poslovanje", zaključila je Branka Lukić. 

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju