Posljednja reforma zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) kao dominantan model poljoprivrednog razvoja učvrstila je velika specijalizirana gospodarstva koja se bave intenzivnom poljoprivredom, a ona se umjesto na radna mjesta sve više usredotočuju na stvaranje kapitala.

Nužno je stoga veću potporu pružiti obiteljskim gospodarstvima koja se bolje nose s eventualnim poteškoćama i lakše prilagođavaju proizvodnju i/ili proizvodne metode te, ako je to potrebno diversificiraju svoje aktivnosti, stoji u rezoluciji Europskog parlamenta kojom se Komisiji i Vijeću ministara želi skrenuti pozornost da se ZPP-om može potaknuti otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima. Europski agrar suočen je s nizom prehrambenih, ekoloških, energetskih i klimatskih problema pa je neophodan "novi društveni ugovor" za poljoprivredu koji će nas potaknuti da ponovno promislimo ciljeve istinske javne politike u službi svih građana, upozoravaju europarlamentarci svih država članica Vijeće  i Komisiju.

S obzirom na trenutačnu gospodarsku krizu zapošljavanje je jedan od glavnih prioriteta Europske unije, posebno u okviru Junckerova plana, te u tom kontekstu, europarlamentarci podsjećaju, treba ojačati legitimitet ZPP-a s ciljem otvaranja radnih mjesta upravo u ruralnim područjima. Rezolucija poziva sve članice neka kroz okvir aktualnog ZPP-a provode strategiju obnavljanja generacija te u tom cilju u potpunosti iskoriste sve mogućnosti za potporu mladim poljoprivrednicima.  Države članice rezolucija potiče neka pruže veću podršku malim i srednjim gospodarstvima, i to kroz model češćih preraspodjela plaćanja, te da sustavno uvedu gornju granicu potpora od 150 000 eura.

Podsjeća  također da su neke članice uvelike koristile mogućnost dodjele vezanih isplata kojima su zadržavana radna mjesta u područjima u nepovoljnom položaju. S ovom rezolucijom zastupnici EU Parlamenta ponovno pozivaju države članice da povećaju udio te vrste potpore. Od EK traže neka za razdoblje nakon 2020. ZPP jasno definira i predloži veće poticaje za mala i srednja gospodarstva jer su više diversificirana, ekonomičnija, samostalnija i lakše ih je prenijeti na druge zbog čega su učinkovitija u stvaranju dodane vrijednosti i otvaranju radnih mjesta u zajednici. Nadalje zahtijevaju da se ulaganja predviđena u okviru politike ruralnog razvoja rangiraju prema mogućnosti otvaranja radnih mjesta.