Ministarstvo gospodarstva izradu strategije povjerilo slabo poznatoj domaćoj tvrtki

Autor: Marija Brnić , 12. rujan 2022. u 10:44
Ministar gospodarstva Davor Filipović naslijedio je odabir izvođača od bivšeg ministra Tomislava Ćorića/R. Anić/PIXSELL

Novu razvojnu politiku industrije klesat će profesori zagrebačke Ekonomije.

Novu industrijsku strategiju željele su za Hrvatsku pripremati gotovo sve velike konzultantske kuće koje su aktivne na hrvatskom području, od KPMG-a, PwC-a i Ernst&Younga, no taj posao povjeren je javnosti slabo poznatoj maloj domaćoj tvrtki Notitia.

Riječ je o deset godina staroj tvrtki iz Zagreba, čija je osnivačica profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Vlatka Bilas.

Prije desetak dana s tom je tvrtkom Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zaključilo ugovor o izradi Nacionalnog plana izrade industrijskog razvoja i poduzetništva za razdoblje 2021.-2027., krovnog dokumenta za kreiranje buduće politike potpora i umjeravanja razvoja gospodarstva.

Notitijine reference
Natječaj je bio raspisan još u mandatu bivšeg ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, a ponude su predavane u travnju, netom prije nego je taj resor preuzeo Davor Filipović. Evaluacija i odabir između ponuda devet kandidata ponešto se otegnuo, a odabrana je na kraju ponuda s najnižom cijenom.

Procijenjena vrijednost koju je Ministarstvo istaknulo i bilo spremno platiti taj projekt iznosi 1,2 milijuna kuna bez PDV-a, a Notitia je ponudila svoju uslugu za 325.000 kuna, upola manje nego su tražili ostali ponuđači.

Najniža cijena nije jedini kriterij, jednak značaj kod ocjenjivanja nosili su i bodovi koje se dobivalo za iskustvo i ekipiranost za ovakav posao. U timu Notitije među pet članova je i Sanja Franc, izvanredna profesorica Ekonomskog fakulteta.

325

tisuća kuna cijena je koju je ponudila Notitia, za posao procijenjen na 1,2 milijuna kuna

Notitia je već surađivala s Ministarstvom gospodarstva i drugim ministarstvima i državnim institucijama, a jedan od zadnjih bilo je savjetovanje na uspostavi Inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi, te konzalting na uspostavi i razvoju inovacijskog sustava Hrvatske.

Iskustvo ovaj tim ima i na projektima strateškog planiranja za Svjetsku banku, no, među referencama koje je Notitia navela još su i strategija pametne specijalizacije iz 2016., te izrada operativnog plana provođenja prošle industrijske strategije, one za razdoblje od 2014. do 2020.

Nova razvojna politika hrvatske industrije biti će, dakle, klesana rukama profesora zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, a kako je predviđeno javnim natječajem, na raspolaganju će imati ukupno sedam mjeseci za izradu dokumenta na kojeg se čeka već pune dvije godine.

Prvi argument za kaskanje u pripremi sedmogodišnjeg razvojnog plana industrije bilo je izbijanje pandemije koronavirusa, koje je blokiralo normalan život i poslove. Poklopilo se potom da se i na razini EU donosi krovni dokument za razvoj industrije, a na nacionalnoj razini potom se radilo na pripremi i usvajanju Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2023.

Krajem prošle godine Tomislav Ćorić zaključio je da je usvajanjem tih dokumenata konačno stvorena i podloga u koju se promišljanje industrijske politike može uklopiti. Sada su opet iskrsnuli novi momenti i promjene s energetskom krizom, koja će u europskom gospodarstvu štošta promijeniti. Tako gledajući, industrijska strategija biti će još aktualnija.

Ključne promjene
U trenutku kada je Ministarstvo gospodarstva početkom ove godine konačno krenulo u potragu za konzultantima za ovaj dokument, tri su promjene koje će hrvatsku industriju preobraziti do kraja ovog desetljeća percipirane kao ključne – zelena i digitalna tranzicija, te poboljšanje pozicije hrvatskog gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti.

Naglasak se, drugim riječima, željelo u promišljanju plana staviti na proizvodne sektore koji stvaraju višu i visoku dodanu vrijednost, temelje se na znanju, uz nezaobilazni postulat kružnog i dekarboniziranog gospodarstva.

Ministarstvo je jasno dalo do znanja da se ne može osmišljavanje oporavka i razvoja gospodarstva temeljiti tek na standardnim tezama o konkurentnim prednostima i očuvanju radnih mjesta i pukom detektiranju negativnih fakata o hrvatskoj industriji koje treba popravljati. Izazov se želi staviti na definiranju “game changera” i kreiranju uvjeta za njihovo poticanje.

Uz definiranje industrijskih djelatnosti koje imaju najveću perspektivu, od konzultanata Ministarstvo očekuje i prijedlog odgovarajućeg skupa mjera koje će dodatno potaknuti njihov rast, a među ostalim, ključna za konkurentnost i prosperitet gospodarstva Hrvatske su mala i srednja poduzeća.

U hodu je kao jedan od prioritetnih ciljeva “ubačen” i modernizacija i dekarbonizacija energetski intenzivnih industrija, u čemu Ministarstvo prepoznaje priliku da se poboljša i uvede napredne tehnologije i potakne strukturalne promjene i potakne investicije.

Izrada Nacionalnog plana trebala bi rezultirati i detaljnom razradom mjera, aktivnosti i očekivanih rezultata i projekata, odnosno analitičke podloge iz koje bi se utvrdilo poziciniranje područja industrije u planovima korištenja europskih fondova u aktualnoj financijskoj omotnici.

Od Notitije bi Ministarstvo gospodarstva prema natječaju trebalo dobiti uz Nacionalni plan s popisom ključnih pokazatelja rezultata, polaznih i ciljanih vrijednosti, akcijski plan provedbe, i indikativni financijski plan s prikazom pretpostavki za provedbu projekata od strateškog značaja.

Sam Nacionalni plan razvoja industrije naručitelj želi dobiti na najmanje 70, a najviše 100 stranica, a završnu varijantu i predaju očekuje u proljeće. Daljnja priprema i usvajanje dokumenta na Vladi znači da će u primjenu nova sedmogodišnja industrijska strategija krenuti tek u drugoj polovici iduće godine.

Komentirajte prvi

New Report

Close