EN DE

Novoselec: Kaznene su odredbe o gospodarskom kriminalu zastarjele

Autor: Suzana Varošanec
07. prosinac 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Unatoč prijelazu na tržišno gospodarstvo, gospodarska su kaznena djela ostala ista kao u socijalizmu

Savjetovanje o gospodarskom kriminalitetu koje je u Opatiji okupilo oko 200 domaćih i pravnih stručnjaka već je prvog dana rada iznjedrilo stajalište da je postojeći zakonski okvir u području gospodarskog kriminala prepreka zaštiti gospodarstva i gospodarskih interesa države, te osiguranju uvjeta za nesmetano gospodarsko poslovanje, koji su inače osnovni ciljevi kaznopravne represije na području gospodarskog kriminaliteta. Profesor Petar Novoselec s Pravnog fakulteta u Zagrebu, uvjetno rečeno blizak SDP-ovu koceptu zakonskog tretmana ovog područja, kritizirao je zakonske odredbe koje se odnose na gospodarski kriminalitet koje u nekim dijelovima treba temeljito obnoviti jer nisu prilagođene tržišnom gospodarstvu, a treba ih uskladiti i s pravnim stečevinama EU.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Nedopustivo dugo
Predsjednik Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu (organizator skupa), Damir Kos ustvrdio je da pomniju analizu zahtjeva i obrada pitanja zašto zakonodavac do sada nije smogao snage za sustavne i temeljite promjene tih normi. U izlaganju Novoselca, koji opise kaznenih djela u sadašnjem Kaznenom zakonu tretira uglavnom zastarjelima, jer su nastali u socijalističkom pravnom sustavu, pa su posve neprimjereni novom ustavnom poretku, izdavaju se zloporaba položaja i ovlasti i kaznena djela protiv službene dužnosti kao kritične točke zbog uređenja na način administrativnog socijalizma. Nepodijeljeno je mišljenje među stručnjicama da se učinkovitost i trajanje postupka zadovoljavajuće ostvaruju zasad samo kod lakših oblika tih kaznenih djela (najbliža su kaznenim djelima protiv imovine), no kod teških oblika najtežih kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta, a mahom je riječ o zloporabama položaja i zloporabama u gospodarskom poslovanju, učinkovitost je nezadovoljavajuća. DORH u tom dijelu odbacuje znatan broj kaznenih prijava, tijekom istrage se dolazi do obustave postupka u znatnom broju predmeta, a postupci traju nedopustivo dugo. Za nastalu situaciju u znatnoj mjeri i u DORH-u se okrivljuje izostanak značajnih promjena gospodarskih kaznenih djela koja su tako ostala ista kao što su postojala u bivšem socijalističkom sustavu unatoč prijelazu na tržišno gospodarstvo. Iako se najčeće kao razlog što se gospodarske inkriminacije nisu mijenjale navodi opasnost da se zbog prekida kontinuiteta obustave kazneni postupci za najteža kaznena djela u pretvorbi i privatizaciji, na području gospodarskih kaznenih djela pravosudni sustav trpi najveće kritike zbog sporosti i neučinkovitosti. Kaznena djela gospodarskog kriminaliteta neprilagođena novim tržišnim odnosima, mjereno u odnosu na nove članice EU, ima samo Hrvatska i to je razlikuje od država u kojima je poduzetnički sustav učinkovit i u kojima se kršenje poslovanja učinkovito kažnjava. Na tom području država nije uspostavila odgovarajuću zaštitu gospodarskog poslovanja i gospodarskih interesa, a to nesporedno utječe na razvoj gospodarstva. Da dosad nisu postignuti ciljevi kaznenopravne represije, što god politička elita mislila, potvrđuju i pokazatelji Državnog zavoda za statistiku o kretanju gospodarskog kriminaliteta te broju optuženih i osuđenih osoba od 1998. do 2004. U tom razdoblju samo je sedam počinitelja gospodarskog kriminala osuđeno na kaznu zatvora od 5 do 10 godina. No po toj je osnovi optuženo 14.967 osoba, od toga ih je 65 posto (9692 osobe) proglašeno krivima, ali među sankcijama ističe se podatak da je 61 posto osuđeno na uvjetnu kaznu zatvora, a 28 posto na bezuvjetnu novčanu kaznu.

Autor: Suzana Varošanec
07. prosinac 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati