Savjetovanje o gospodarskom kriminalitetu koje je u Opatiji okupilo oko 200 domaćih i pravnih stručnjaka već je prvog dana rada iznjedrilo stajalište da je postojeći zakonski okvir u području gospodarskog kriminala prepreka zaštiti gospodarstva i gospodarskih interesa države, te osiguranju uvjeta za nesmetano gospodarsko poslovanje, koji su inače osnovni ciljevi kaznopravne represije na području gospodarskog kriminaliteta. Profesor Petar Novoselec s Pravnog fakulteta u Zagrebu, uvjetno rečeno blizak SDP-ovu koceptu zakonskog tretmana ovog područja, kritizirao je zakonske odredbe koje se odnose na gospodarski kriminalitet koje u nekim dijelovima treba temeljito obnoviti jer nisu prilagođene tržišnom gospodarstvu, a treba ih uskladiti i s pravnim stečevinama EU.

Nedopustivo dugo
Predsjednik Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu (organizator skupa), Damir Kos ustvrdio je da pomniju analizu zahtjeva i obrada pitanja zašto zakonodavac do sada nije smogao snage za sustavne i temeljite promjene tih normi. U izlaganju Novoselca, koji opise kaznenih djela u sadašnjem Kaznenom zakonu tretira uglavnom zastarjelima, jer su nastali u socijalističkom pravnom sustavu, pa su posve neprimjereni novom ustavnom poretku, izdavaju se zloporaba položaja i ovlasti i kaznena djela protiv službene dužnosti kao kritične točke zbog uređenja na način administrativnog socijalizma. Nepodijeljeno je mišljenje među stručnjicama da se učinkovitost i trajanje postupka zadovoljavajuće ostvaruju zasad samo kod lakših oblika tih kaznenih djela (najbliža su kaznenim djelima protiv imovine), no kod teških oblika najtežih kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta, a mahom je riječ o zloporabama položaja i zloporabama u gospodarskom poslovanju, učinkovitost je nezadovoljavajuća. DORH u tom dijelu odbacuje znatan broj kaznenih prijava, tijekom istrage se dolazi do obustave postupka u znatnom broju predmeta, a postupci traju nedopustivo dugo. Za nastalu situaciju u znatnoj mjeri i u DORH-u se okrivljuje izostanak značajnih promjena gospodarskih kaznenih djela koja su tako ostala ista kao što su postojala u bivšem socijalističkom sustavu unatoč prijelazu na tržišno gospodarstvo. Iako se najčeće kao razlog što se gospodarske inkriminacije nisu mijenjale navodi opasnost da se zbog prekida kontinuiteta obustave kazneni postupci za najteža kaznena djela u pretvorbi i privatizaciji, na području gospodarskih kaznenih djela pravosudni sustav trpi najveće kritike zbog sporosti i neučinkovitosti. Kaznena djela gospodarskog kriminaliteta neprilagođena novim tržišnim odnosima, mjereno u odnosu na nove članice EU, ima samo Hrvatska i to je razlikuje od država u kojima je poduzetnički sustav učinkovit i u kojima se kršenje poslovanja učinkovito kažnjava. Na tom području država nije uspostavila odgovarajuću zaštitu gospodarskog poslovanja i gospodarskih interesa, a to nesporedno utječe na razvoj gospodarstva. Da dosad nisu postignuti ciljevi kaznenopravne represije, što god politička elita mislila, potvrđuju i pokazatelji Državnog zavoda za statistiku o kretanju gospodarskog kriminaliteta te broju optuženih i osuđenih osoba od 1998. do 2004. U tom razdoblju samo je sedam počinitelja gospodarskog kriminala osuđeno na kaznu zatvora od 5 do 10 godina. No po toj je osnovi optuženo 14.967 osoba, od toga ih je 65 posto (9692 osobe) proglašeno krivima, ali među sankcijama ističe se podatak da je 61 posto osuđeno na uvjetnu kaznu zatvora, a 28 posto na bezuvjetnu novčanu kaznu.

Blaži zakon
U razdoblju u kojem je stupio na snagu (1998.) blaži Kazneni zakon te u kojem nisu stupile na snagu značajne promjene na području gospodarskih kaznenih djela jer je Ustavni sud koncem 2003. ukinuo Novelu KZ-a, bezuvjetan zatvor “zaradile” su 662 osobe (6,8 posto). Sudovi su za ukupno 130 počinitelja odredili kaznu od jedne do dvije godine zatvora, za 36 počinitelja zatvor je iznosio od 2 do 3 godine, a za 22 od 3 do 5 godina. Statistički je utvrđena 1998. kao rekordna po najmanjem broju osuđujućih presuda (32,8 posto) te po najvećem broju odluka o obustavi kaznenog postupka. Tada je svaka druga odluka sudova o gospodarskom kriminalu bila obustava kaznenog postupka što je i posljedica stupanja na snagu Kaznenog zakona kojim su smanjene zaprijećene kazne, pa je zbog primjene blažeg zakona za velik broj optuženja nastupila zastara.

Najčešće se krivotvore isprave

U strukturi prijavljenih kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta od 2000. do 2006. najčešća su krivotvorenja službenih isprava (18,7 posto), prijevare u gospodarskom poslovanju (11,2 posto) i zloporaba položaja i ovlasti (10,5 posto). Najmanje je povreda ravnopravnosti u obavljanju gospodarske djelatnosti (0,008 posto), stvaranja monopolističkog položaja na tržištu (0,004 posto) te izdavanja i neovlaštenog pribavljanja poslovne tajne (0,002 posto). Od ukupnog broja osuda po vrsti kaznenog djela od 1998. do 2006. najviše je osuda za izbjegavanje carinskog nadzora (41,8 posto) i nedozvoljenu trgovinu (26,4 posto), a najmanje za nedozvoljenu trgovinu zlatom (0,01 posto), zloporabe u postupku stečaja (0,03 posto) te za nelojalnu konkurenciju u vanjskotrgovinskom poslovanju, nedozvoljenu proizvodnju i prikrivanje protuzakonito dobivena novca (po 0,04 posto).