Planom za 2025. Ministarstvo gospodarstva predvidjelo je izmjene zakona o javnoj nabavi s ciljem pojednostavljenja procesa i smanjenja administrativnih pogreški, te ubrzavanja postupka i digitalizacije i veće usklađenosti s europskim standardima, no poslodavci, koji su već i prije službene objave dobili na uvid prijedlog, upozoravaju da će se s onime što se planira implementirati postići upravo suprotan efekt.

Primjeri Slovenije i Austrije

Sporan im je novi prag za primjenu postupka javne nabave. Formalno, on se podiže, sa sadašnjih 26.540 eura za robe i usluge na 30 tisuća, te za radove sa 66.360 na 90 tisuća eura, no uvodi se i zakonska obveza objave u elektroničkom oglasniku javne nabave svih jednostavnih nabava čija vrijednost prelazi 15 tisuća eura u slučaju roba i usluga, te 35 tisuća eura za radove u elektroničkom oglasniku javne nabave. Stav je poslodavaca da time veći dio jednostavne nabave (one između 15 i 30 tisuća eura za robe i usluge, te 15 i 90 tisuća eura za radove), a koji se regulira internim aktima naručitelja i pozivi za njih se objavljuju na njegovim internetskim stranicama, zapravo gubi status jednostavne nabave.

Sam prijedlog zakonskih izmjena nije još javno dostupan, on je još u postupku pripreme za objavu na e-savjetovanju, no poslodavci su očigledno računali da će uz višu razinu pragova kojima bi se pratila europske standarde, zadržalo i pravila vezano uz javnu objavu poziva za jednostavne nabave. Njihovo nezadovoljstvo ilustriraju i poruke iz priopćenja za javnost u kojemu kažu da bi usvajanje takvih izmjena značilo i primjenu jednih od najstrožih pravila u cijeloj EU, koja pragove primjene propisuje na 221 tisuću eura za robu i usluge, te na više od 5 milijuna eura za radove. Bili bismo, dakle, iznimka s deset puta strožim uvjetima od europske prakse.

Poslodavci Vladi ukazuju i na primjere nama bliskih zemalja Slovenije i Austrije. U Sloveniji je prag primjene javne nabave do 40 tisuća za robu i usluge i 80 tisuća za radove, dok u Austriji vrijedi još i viši jedinstven prag od 143 tisuće eura. No, te zemlje nemaju, kako ga oni nazivaju, i dodatan prag kakav bi bio naših 15 tisuća eura jednostavne nabave. Stoga poslodavci apeliraju da se odustane od takve novine u zakonu.

Prijeti zagušenje

“Činjenica da značajan broj članica EU-a ima pragove barem dvostruko ili trostruko više od 15 tisuća eura jasno pokazuje kako se predloženo rješenje u Hrvatskoj ne može smatrati usklađenim s najboljom EU-u praksom”, upozoravaju poslodavci, apostrofirajući kako će za učinak takve odluke biti dodatno guranje hrvatskih naručitelja i ponuditelja u podređen položaj u odnosu na kolege iz drugih europskih zemalja. Umjesto stvarnog tržišnog natjecanja doći će do zagušenja sustava. Poduzetnici će se po njihovim riječima naći u poziciji da resurse usmjeravaju u nabave mikro vrijednosti, čiji administrativni trošak će premašiti samu korist od ugovora. Narušit će se i vrijednost same nabave, jer javne institucije će vrijeme zaposlenih trošiti na birokraciju i kupovat će nekvalitetne mikro usluge i robe najlošije kvalitete, kojima je glavni kriterij najniža cijena, jer nabave veće vrijednosti od postavljenog praga iziskuju od naručitelja razradu znatno složenijih kriterija.

“Uvođenje praga od 15 tisuća eura značilo bi da škole, bolnice i druge javne ustanove, umjesto brze nabave osnovnih potrepština, moraju provoditi dugotrajne formalne postupke. Time bi se usporila isporuka usluga i roba, povećali troškovi i stvorio prostor za pojavu nelojalne konkurencije s ponudama niske kvalitete”, ističu poslodavci.

Podsjećaju da javna nabava čini gotovo 13 posto hrvatskog BDP-a, te je od presudnog značaja za funkcioniranje gospodarstva, s tim da da vrijednost ugovora sklopljenih putem jednostavne nabave iznosi samo 14 posto od svih sklopljenih ugovora.

“Ako se tako niski pragovi nametnu kao obveza, cijeli taj značajan segment gospodarstva suočit će se s usporavanjem i dodatnim troškovima”, zaključuju poslodavci svoje objašnjenje zbog čega će Vladin prijedlog biti štetan i za gospodarstvo i samu državu, čije će nabave biti usporene, a pritom neće biti smanjen problem nelojalne konkurencije iz tzv. trećih zemalja. Poslodavci kao rješenja za poboljšanje sustava i veću transparentnost vide, među ostalim, i kroz otvorene registre ugovora, nadzor i digitalne alate, kao i striktniju primjenu pravila o eliminiranju iz postupaka tvrtki koje neuredno podmiruju obveze.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost