Budući da za koji dan na naplatu stižu dvije državne obveznice, Ministarstvo financija odradilo je jučer prvu veliku operaciju zaduživanja u ovoj godini. Po zatvaranju knjige upisa novih obveznica, ovaj put na rok od osam godina, prihvaćene su ponude od milijardu eura.

Računajući predstojeće otplate, s novim izdanjem javni će se dug povećati za manje od sto milijuna eura. Nova obveznica vezana je uz euro i nosi kamatni kupon od 1,25 posto, s tim da je prinos za kupce u izdanju nešto veći, 1,39 posto.

Imajući u vidu trenutne tržišne cijene državnog duga usporedive ročnosti ostvareni je prinos novog zaduženja očekivan, reći će domaći financijaši. Jer, referentna za nj je hrvatska euroobveznica dospijeća 2030., a tržište za nju trenutno implicira tražene prinose od 1,35 posto.

Već neko vrijeme globalni je trend prinosa na dugoročne državne dugove blago uzlazan. To u prvom redu odražava situaciju oko inflacije i očekivanih odgovora ključnih središnjih banaka (od povećanja temeljnih kamatnih stopa do  smanjenja programa kupnje obveznica), a tu su i recentne geopolitičke napetosti.

Uz takvu situaciju na tržištu, iskazani interes mirovinskih fondova, banaka te osiguravajućih i investicijskih društava financijaši ocjenjuju sasvim solidnim. Tog je mišljenja očito i ministar financija Zdravko Marić.

Kazao je da je interes za novu obveznicu premašio ciljani iznos izdanja za 40 posto, što znači 1,4 milijarde eura. Prema njegovim riječima, novo izdanje “svjedoči o dobroj poziciji RH na tržištu kapitala, a odražava i  hrvatsku uzlaznu putanju kod rejting agencija”.

Daljnji koraci u uvođenju eura to će, kaže, dodatno poboljšati, ponajprije kroz dodatno smanjenje premije rizika. A to je posebno važno u kontekstu aktualnih pritisaka na rast referentnih kamatnih stopa, geopolitičkih zbivanja i cijena energenata, naglasio je Marić.

Ne tako davno potražnja je ciljane iznose premašivala i znatno više, a posljednjih nekoliko zaduženja realizirano je uz niže prinose. Usporedbe radi, lani plasirana 12-godišnja euroobveznica RH izdana je uz kamatu od 1,125 posto, a domaće 7-godišnje izdanje s valutnom klauzulom iz 2020. uz 0,75 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Inače, glavnina novog zaduženja ide za otplatu 500 milijuna eura po obveznici s valutnom klauzulom iz 2017. te tri milijarde kuna po kunskom izdanju iz 2019. Ostatak će poslužiti za financiranje tekućih potreba kojih ni ove godine ne manjka.

Jer, već planom državnog proračuna za 2022. predviđen je manjak od 9,3 milijarde kuna, a ako je suditi prema nekim još otvorenim pitanjima (od pregovora sa sindikatima o plaćama do paketa cjenovnih amortizera) s potencijalno značajnim fiskalnim učincima, potrebe s osnove deficita mogle bi ispasti i veće.