Razmatrajući zajedničku ribarstvenu politiku za razdoblje od 2014. do 2020. godine Europski parlament nije prihvatio amandman 39., koji je tražio da se intenzivna akvakultura smještena u zaštićenim morskim i slatkovodnim područjima ne može financirati sredstvima iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.  

Za neprihvaćanje amandmana s hrvatske strane najveći doprinos dala je Grupacija akvakulture pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), koja je u suradnji sa sličnim europskim asocijacijama mjesecima lobirala na mjerodavnim adresama.

Usvajanje amandmana negativno bi utjecalo na ribarstvo u više članica Europske unije.

Hrvatska bi se akvakultura, međutim, zbog svojih posebnosti suočila s pitanjem opstanka jer ne bi imala pristup izdašnim europskim fondovima, što bi zasigurno dugoročno imalo katastrofalne posljedice, kako na razvoj tako i konkurentnost proizvodnje.

“Sva naša uzgajališta školjkaša, tune te komarče i lubina, ali i pastrve i šarana, smještena su u zaštićenim područjima i ne bismo, da je amandam prošao, za namjeravane investicije mogla dobiti niti jedan euro potpore iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo tijekom sljedećeg planskog razdoblja”, objasnio nam je Zoran Radan, savjetnik za ribarstvo u HGK bit odbijenoga amandmana.

Do kraja 2015. godine hrvatsko ribarstvo, temeljem Ugovora o pristupanju, godišnje na raspolaganju iz EU fondova ima 8,75 milijuna eura, od čega je 51,8 posto namijenjeno za obustavu ribolovnih aktivnosti, 43,2 posto za proizvodne investicije u uzgajališta, a ostatak za tehničku pomoć.

Međutim, ističu u Upravi za ribarstvo, u razdoblju 2014.-2020. ribarski će sektor kroz kalendarsku godinu iz europske blagajne dobiti po 40 milijuna eura, što će pokriti financiranje projekata u cijelom sektoru, ulovu, uzgoju, preradi te u infrastrukturi.

Golem potencijal

Lani u moru uzgojili 6444 tone ribe

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

U 2012., prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, u morskim uzgajalištima proizvedeno je 6444 tone ribe i 330 tona školjkaša, dok je u slatkovodnim ribnjacima proizvodnja iznosila 4441 tonu. Te su količine gotovo zanemarive u odnosu na potencijal nacionalne akvakuluture. Uz moguća nova i morska i slatkovodna uzgajališta dovoljno je spomenuti samo detalj da je domaća ribarstvena struka uspjela uzgojiti tunu iz epruvete, čime se mogu pohvaliti još samo Japanci, a Cromaris već uzgaja i zubaca.