Nakon što je prošloga tjedna ministar financija Slavko Linić najavio sanaciju zdravstvenog sustava sa 5,2 milijarde kuna koje će osigurati zaduživanjem, euforija je kratko trajala. Već drugi dan su se na konferenciji o zdravstvu koja je u organizaciji tvrtke TEB poslovno savjetovanje održana u Opatiji mogla čuti pitanja poput onoga tko će platiti dugove koje su bolnice napravile u razdoblju nakon 1. siječnja budući da se sanacija provodi za dugove na dan do 31. prosinca 2012.

Procjenjuje se da se mjesečno stvara oko 80 milijuna kuna duga za lijekove i još toliko za isplatu plaća prema novom Kolektivnom ugovoru. Vezano uz to, postavlja se pitanje hoće li se zdravstvo doista svesti u rokove plaćanja od 60 dana kao što je to najavio ministar Linić."Do kraja lipnja svi moraju biti svedeni na rok plaćanja od 60 dana, čime će biti provedena financijska transakcija za saniranje dugova, a potom i ozbiljan rad na sanaciji da se ne stvaraju novi dugovi. Zajednički će na tome raditi ministarstva zdravlja i financija te HZZO, i tu ćemo pokazati koliko se može promijeniti način upravljanja i kontroliranja rashodovne strane zdravstvenog sustava", rekao je Linić.

Rokovi plaćanja 60 ili 180 dana
No, može se čuti i oprečnih mišljenja odnosno ima i onih, kao što su to već javno izjavili dobavljači lijekova i farmaceuti, koji smatraju da bi se primjena od 60 dana mogla odgoditi na godinu dana odnosno da bi rokovi u zdravstvu mogli biti i 180 dana i odgovarali bi većini, ali samo ako plaćanja budu redovita.Na taj bi se način, smatraju neki i u zdravstvenoj administraciji, dobio tranzicijski period koji bi omogućio povlačenje još nekih poteza potrebnih za sanaciju i resturkturiranje sustava, posebno bolničkog. Na primjedbu kako bi to značilo da bi se morao mijenjati zakon, kažu 'Pa nije zakon sveto pismo da se ne bi mogao mijenjati'.Postavlja se i pitanje kada će vjerovnici dobiti svoj novac. Iz izvora bliskih Ministarstvu zdravlja i HZZO-a doznajemo kako će to ovisiti o dvije stvari.

Prva je izrada sanacijskih planova koje su bolnice za koje je Vlada donijela odluku o sanaciji dužne napraviti u sljedećih mjesec dana. Drugo je pitanje otpisa dugova. Naime, zdravstvena administracija već je najavila pregovore s dobavljačima u kojima će tražiti otpis dugova, a prema posljednjim neslužbenim informacijama očekuju otpis od 20 posto. Ako se zna da od 5,2 mnilijarde, koliko će se sanirati, četiri milijarde otpadaju na lijekove i medicinske proizvode pretpostavka je da se od dobavljača očekuje da državi otpišu 800 milijuna kuna (neki smatraju da bi se tim novcem sanirali dugovi nastali nakon 1. siječnja).No, proizvođači i dobavljači već su ranije otklonili tu mogućnost odnosno rekli su da su spremni pregovarati samo o otpisu kamata koje iznose oko 500 milijuna kuna. Ministar zdravlja Rajko Ostojić smatra kako je ova sanacija kruna njegovog rada te kako je riječ o potpunom restrukturiranju bolnica.

Sanacijski planovi
"Nakon tog zaduženja kojim će se pokriti dugovi zdravstvenih ustanova, morat će se napraviti promjene kako se dugovi ponovno ne bi gomilali. A to ćemo osigurati sanacijskim planovima", rekao je Ostojić.Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Siniša Varga u ponedjeljak je za Media Servis izjavio da su "vjerovnici u cijelom svijetu, kojima se duguju novci, načelno u pravu što znači da se sve što je izvan ugovorenih rokova plaćanja mora platiti."Pitanje je naplaćuje li se dogovorno, kao što sad radimo, kroz program sanacije, ili sudskim putem. Svi znamo da je sudski put u konačnici puno teži i puno skuplji za onoga koji duguje novce", kazao je Varga. Dodao je da se sanacija provodi za devet državnih bolnica i 25 županijskih zdravstvenih ustanova, ali da se o plaćanju dugova moraju brinuti i županijske bolnice koje nisu u sanaciji."Te bolnice moraju nadoknaditi sva svoja dugovanja prema dobavljačima odnosno njihov vlasnik mora u zakonskim rokovima pokriti svoja dugovanja. U slučaju da ne može, onda Ministarstvo financija putem FINA-e i drugih agencija sjeda na račun županije", objašnjava Varga.