Tek je prošla vinska omotnica, za razdoblje od 2019. do 2023., polučila puni rezultat i izazvala željeni interes korisnika. Na godišnjoj razini je konačno pristizalo i više zahtjeva od raspoloživog ukupnog godišnjeg iznosa od 10,4 milijuna eura.

Takav trend očekuje se i za novu vinsku omotnicu, za novo četverogodišnje razdoblje (2023-2027.), za čiji je sadržaj upravo u tijeku javna rasprava. Sudeći prema tvrdnjama regionalnih udruga vinara i vinogradara, većih reakcija na prijedlog raspodjele sredstava, oko kojega su bili pozvani u resorno ministarstvo poljoprivrede i prije objave prijedloga dokumenta, neće biti, jer financijski iznosi i namjena ostaju isti, a prijedlozi za korekcije sustava bodovanja koje su imali već su inkorporirane.

“Želja je da se više valorizira angažman mladih, te ulazak visokoobrazovanih u proizvodnju, kao i eko proizvodnja, te da se što više stavi u korelaciju odnos vinogradarstva i vinarstva”, ističe Josip Pavić, predsjednik Udruženja vinara Hrvatske gospodarske komore.

S ovom vinskom omotnicom, naime, u prvi plan izbija i problematika koja je sve izraženija u Hrvatskoj, a to je slabljenje interesa za ovu proizvodnju, ili preciznije, kako bi to kratko sažela ministrica poljoprivrede Marija Vučković, “ne pada broj vinara, već vinogradara”.

Svi misle da vinarstvo i turizam idu ruku pod ruku, što je i logično, a i raste kvaliteta i jednog i drugog hrvatskog proizvoda, no nemalo iznenađuje podatak da u jakim turističkim krajevima vidno opada broj vinogradarskih površina.

“Prvi put su vinogradarske površine pale ispod 18 tisuća hektara”, kaže Tomislav Panenić, direktor udruge Graševina Croatica.

Apsurdan je upravo slučaj da se pojavljuju nove i raste broj vinarija na obali, no i da tamo pada interes za uzgoj grožđa zbog toga što su mogući drugi, jednostavniji izvori prihoda od mukotrpnog rada u vinogradu. Posljedica je, kaže Panenić, da nedostaje sirovine i počinje ju se sve više uvoziti.

Za sada glavni izazov predstavlja manjak sirovine, ističu vinari/B. Ščitar/PIXSELL

Ovogodišnja berba i pored toga je delikatna tema za sve u vinogradarstvu i vinarstvu, jer štete zbog nedavnih tuča i nevremena koje je obilježilo ovu godinu su značajne, procjene su da će prinos biti manji oko 30 posto. O kvaliteti grožđa svoje će tek reći enolozi, iako su prve berbe grožđa za šampanjac, kako kaže Panenić, dobile pozitivne ocjene, no pitanje je cijena grožđa koje će zbog svega sigurno biti više.

Zbog turističke sezone potrebe za vinom na hrvatskom tržištu značajno rastu u tom dijelu godine, zbog čega je i intenzivan uvoz. No, promjene u vinogradarstvu i vinarstvu prolaze i druge zemlje.

Upravo svjedočimo da u Francuskoj, poznatoj vinskoj zemlji, prolaze kroz velike promjene navika, posebice među mladima koji preferiraju pivo, a, kažu, sve je teže i proizvesti grožđe u ovim ekstremnim klimatskim uvjetima. Stoga je tamošnja vlada posegnula za mjerama financiranja iskorjenjivanja vinove loze.

Pratiti trendove
Plaća se po 6000 eura po hektaru iskrčenih nasada. Panenić kaže kako kod nas ništa od toga još nije slučaj, te da su promjene preferencija potrošača u Francuskoj dijelom vezane i uz sve veću potrošnju svježih vina, kakva mi imamo prvenstveno na kontinentu, dok teška, taninska vina specifična za Francusku gube na popularnosti. Luksuzna, vrhunska vina ne gube interes i kupce.

“Dobro je pratiti te trendove i paziti što se događa, no kod nas za sada glavni izazov predstavlja manjak sirovine. Zbog toga su i važne potpore za zanavljanje vinograda”, ističe Panenić. U novoj vinskoj omotnici, raspoloživih 10-ak milijuna eura godišnje usmjeravat će se za četiri namjene – restrukturiranje i konverziju vinograda, ulaganja, informiranje i promidžbu.

Za restrukturiranje i konverziju, što obuhvaća aktivnosti od zamjene sorte i premještanja vinograda na drugu lokaciju do uređivanja terasa i potpornih struktura vinograda, maksimalni je iznos potpore po projektu predviđen na 550 tisuća eura, a potpora može iznositi 75% prihvatljivih troškova restrukturiranja i konverzije. Kod strmih padina i terase u zonama u kojima je nagib veći od 40% financiranje može rasti do 80% troškova.

Što se ulaganja tiče, minimalni iznos potpore po projektu je 5000, a maksimalni 1,5 milijuna eura za mikro, mala i srednja poduzeća, 750 tisuća eura za poduzeća s manje od 750 zaposlenih ili prometom do 200 milijuna eura, a 550 tisuća eura za poduzetnike iznad tog praga. Što se intenziteta potpore za ulaganja tiče, ona iznosi do 50% za prvu skupinu, a 25% za drugu, te 24% za treću.

Prihvatljive aktivnosti i troškovi za ovu vrst potpore su izgradnja objekata za proizvodnju i skladištenje vina, te za prodaju, kao i nabava novih strojeva za preradu i čuvanje grožđa i vina, laboratorija za kontrolu kvalitete, modernizacija postrojenja i opremanje infrastrukture za prodaju i prezentaciju vina.

Interesa neće nedostajati
Za informiranje, što u pravilu obuhvaća međusobno organiziranje i udruživanje proizvođača i strukovne škole, potpore su osjetno niže, od 3 do 10 tisuća eura.

Za promociju i nastup na stranim tržištima, minimalan je iznos potpore 3000 eura, a maksimalni prihvatljivi troškovi do 40 tisuća eura, s tim da razina EU potpore iznosi do 50%, a države 30% prihvatljivih troškova.

U raspodjeli sredstava iz prošle omotnice došlo je do određenih odstupanja zbog pandemije koronavirusa i izdvajanja za zbrinjavanje vina, no sada se, podvlači Panenić, stvari vraćaju na “staro”.

A interesa će, uvjeren je, neće nedostajati. Ministrica Vučković očekuje isto, no vinari, koji su se konačno “uhodali” u mogućnosti korištenja potpora, na raspolaganju imaju i još nekoliko opcija, točnije potpore za aktiviranje zapuštenih površina i za nove trajne nasade.