U Hrvatskoj posluje više od 400 njemačkih tvrtki, a 92 posto njih, prema godišnjem istraživanju koje provodi Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK), ponovno bi odabralo Hrvatsku kao lokaciju za investicije. To je još bolji rezultat nego je pokazalo prošlogodišnje istraživanje, kada je tako razmišljalo njih 86 posto, a u AHK još važnijim takvo povjerenje njemačkih ulagača vide u uvjetima velike međunarodne nestabilnosti.

Ipak, po puno toga njemački gospodarstvenici su i oprezniji nego lani. Ne očekuju pad, ali kod procjena rasta puno su “odmjereniji” nego lani, a među glavnim rizicima u poslovanju u narednih 12 mjeseci u Hrvatskoj vide rast troškova rada, te cijena energije. Godinu dana ranije puno veću brigu zadavalo je to što im na tržištu nedostajalo radnih kadrova.

U usporedbi s prethodnom godinom je briga zbog cijena energije imala i najveći rast, jer u istraživanju ih je kao problem u 2025. izdvojilo manje od 19 posto ispitanika, a sada više od njih 47 posto. To, kako zaključuju u AHK, pokazuje da poslovna zajednica aktualnu poslovnu godinu promatra kroz prizmu stabilnosti poslovanja, a ne samo kroz prizmu rasta.

Zanimljivo je i da u usporedbi s rezultatima na globalnoj razini, AHK-ovo izvješće pokazuje da je u Hrvatskoj rizik od inflacije čak i manji, kao i zabrinutost za sigurnost opskrbe energijom, a manji je i problem protekcionizma, te naročito politička nestabilnost.

Cijena rada i dalje niža

Ipak, inflacija je jedna od tema kojoj se posvetilo dosta prostora i na jučerašnjem AHK-ovom gospodarskom forumu u Zagrebu “Budućnost Hrvatske: Snaga partnerstva”, a na kojemu su sudjelovali brojni lideri u hrvatskom gospodarstvu.

Predsjednica Uprave Hrvatskog Telekoma Nataša Rapaić kazala je kako je Hrvatska kod investitora dobro prihvaćena, ima snažan rast i stabilan makroekonomski okvir, ali inflacija i činjenica da je tržište rada ‘tanko’ predstavljaju pritisak na troškove. Ministar financija i potpredsjednik Vlade Tomislav Ćorić podsjetio je kako pritisak inflacije dolazi kao posljedica vanjskog energetskog šoka, te ga nije moguće u potpunosti neutralizirati vladinim mjerama, ali one osiguravaju povjerenje i sigurnost investitorima. No, cijenu rada u Hrvatskoj je i dalje niža u odnosu na mnoge druge članice EU i to po njemu predstavlja jednu od važnih prednosti za uključivanje Hrvatske u reindustrijalizaciju Europe koja evidentno slijedi nakon što je dugo vremena ona prebacivana na istok.

Kao predstavnik tvrtke koja je jedan od najvećih ulagača u hrvatskoj industriji, predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak, najavio je kako u hrvatskom gospodarstvu očekuje industrijsku renesansu. Posjetio je da Končar u sljedeće tri do četiri godine planira realizirati više od 800 milijuna eura ulaganja u razne industrijske kapacitete, a ono što je važno jest da mora zakoračiti u elektrifikaciju, koju vidi kao veliku priliku za poslovanje. Za njega, pak, sami troškovi rada nisu i ne trebaju biti prioritet o kojemu treba govoriti. Iz perspektive industrije puno važnijim on vidi u prvom planu imati produktivnost i njezino dizanje na višu razinu.

Sporost procesa

Potpredsjednik Uprave Atlantic Neven Vranković iz iskustva te grupacije istaknuo je kako je Hrvatska posljednjih sedam-osam godina postala izuzetno atraktivna, jer je ima stabilnost i predvidivost, solidnu cijenu radne snage, logističke pravce, orijentaciju prema DACH zemljama i srednjoj Europi, te je za njihove planove širenja proizvodnih kapaciteta prvi izbor.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Kao slabu točku, pak, naveo je probleme izvan osnovnog poslovnog okvira, kao što su primjerice izmjene urbanističkih planova, a i Nataša Rapaić upozorila je na sporost procesa vezanih uz dobivanje dozvola i prostorne planove, što predstavlja problem u razvoju digitalne infrastrukture.