Formiranje Vlade Domoljubne koalicije i Mosta trebalo bi značiti i veliki zaokret u pokušaju rješavanju problema dugova za autoceste u odnosu na rješenja Vlade na odlasku. SDP-ova je koalicija dug od 4,3 milijarde eura Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb pokušala najprije riješiti davanjem autocesta u koncesiju, od čega je odustala zbog velikog otpora javnosti prema toj ideji, a onda se okrenula takozvanom planu B, inicijalnoj javnoj ponudi dionica (IPO) tvrtke HAC-ONC.

Prema prvom se planu od koncesionara očekivala jednokratna uplata od 2,5 do tri milijarde eura, a od IPO-a oko 1,5 milijardi eura. No zbog izbora IPO nije proveden, a prema svemu sudeći neće ni biti jer SDP i njegova koalicija odlaze u oporbu.

HDZ pak i njegovi koalicijski partneri, ponajprije HSLS, oštro su se protivili davanju autocesta u koncesiju, ali i IPO-u.

Oni su za rješenje nagomilanih dugova HAC-a i ARZ-a nudili refinanciranje kredita koje bi pratilo temeljito restrukturiranje tih tvrtki. U tome bi imali i potporu stručnjaka jer su se mnogi ekonomisti zalagali upravo za to.

Predsjednik HDZ-ova Odbora za promet i kandidat za ministra prometa Oleg Butković i HSLS-ov ekonomski strateg Josip Budimir jasno su govorili da se krediti mogu refinancirati uz povoljnije kamate, a Butković je navodio i da je jedna od mogućnosti povećanja prihoda od cestarine i uvođenje vinjeta. A u tome bi mogao imati i potporu u Mostu, koji se jasno odredio da je za promjenu dosadašnjeg sustava naplate cestarine na autocestama.

Iako dug autocesta nije bio tema pregovora Mosta s Domoljubnom i koalicijom Hrvatska raste, Most se u svom predizbornom programu, doduše vrlo općenito, dotaknuo i prometa te naveo da je za uvođenje vinjeta. Vlada bi se stoga nakon formiranja morala odmah pozabaviti dugom HAC-a i ARZ-a jer te dvije tvrtke zasad imaju osigurana sredstva za pokriće svojih kreditnih obveza samo za prvi kvartal ove godine. Ukupno im u toj godini dospijeva na naplatu oko 660 milijuna eura glavnice i kamata na kredite. U HAC-u kažu da im u 2016. ukupno dospijeva 464 milijuna eura glavnice kredita. Tome treba pridodati i oko 100 milijuna eura za kamate. Pri tome prva redovna glavnica dospijeva 19. siječnja, i to iznosu od 4,347.826 eura. Za preostali dio kreditnih obveza koje će dospjeti nakon prvog kvartala, HAC je u prosincu lani raspisao natječaj za nabavu 200 milijuna eura, a predviđaju da će se ugovor o tom kreditu sklopiti u travnju. U ARZ-u pak procjenjuju da će im ove godine na naplatu stići 93,8 milijuna eura duga, a u taj iznos uključeni su i glavnica i kamate.

“Budući da se kamatna stopa temelji na euriboru koji je zadržao trend konstantnog snižavanja, realno je očekivati da će trošak kamata biti znatno niži u odnosu na planirani”, navode u ARZ-u. Dodaju da rate kredita otplaćuju svaki mjesec tijekom godine prema ugovorenoj dinamici otplate, a u siječnju im na naplatu stiže 8,2 milijuna eura.

I ARZ je raspisao u prosincu 2015. natječaj za novi kredit kojim će pokriti dospjele dugove, i to u iznosu od 70 milijuna eura.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost