Niti službenim niti neslužbenim kanalima nije bilo govora o tome da bi Janaf pokazao interes za udjel u Naftnoj industriji Srbije, doznaje Poslovni dnevnik od izvora u energetskom sektoru.

Ta se tema u javnom prostoru pojavila proteklih dana. Naime, ministar gospodarstva Ante Šušnjar u intervjuu Jutarnjem listu iznio je proteklog vikenda upravo takvu ideju.

Što je izjavio ministar?
Janaf bi, kaže, trebao otkupiti ruski udjel u Naftnoj industriji Srbije. “Nema prirodnije poslovne simbioze. Janaf bi funkcionirao na partnerskim odnosima s ostalim suvlasnicama te ne bi težio prevlasti i dominaciji, kao što je to slučaj s nekim drugim kompanijama koje se spominju u eteru”, kazao je Šušnjar.

Na koje je to kompanije ministar mislio, ne može se doznati, no iz izvora u industriji, doznaje se kako stvarnih kontakata između Janafa i NIS-a na ovu temu nije bilo. Neslužbeno se može doznati kako je ministar gospodarstva Šušnjar ovu ideju iznio kao “slobodni strijelac”, kako se nisu vodili razgovori na tu temu niti u Vladi, niti s Upravom Janafa. Šušnjar, inače, osim što je ministar, obnaša i dužnost predsjednika Skupštine Janafa.

S druge strane, doista bi bilo teško za očekivati da u ovom trenutku bilo ruska strana bilo srpska vlada imaju namjeru upravo Janafu prodati udjel u kompaniji koja je na meti američkih sankcija. Dakako, dugogodišnje poslovni odnos Janafa i NIS-a s ovom pričom nikako na treba miješati.

Od ranije je poznato kako je NIS najvažniji klijent Janafa. Podsjetimo da je u siječnju prošle godine Janaf s NIS-om sklopio ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte do prosinca 2026. godine.

Prema ugovorenom volumenu, kako je objavila Uprava, koju vode Stjepan Adanić i Vladislav Veselica, to je bio rekordni ugovor, “zahvaljujući kojemu još jednom potvrđujemo značaj Janafa kao ključnog dionika energetskog sektora Republike Hrvatske, ali i cijele regije.” Taj ugovor, rečeno je također, jamči sigurnost i profitabilnost poslovanja u narednom razdoblju.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

NIS je važan partner Janafa
NIS je dugogodišnji poslovni partner Janafa, a količine transporta nafte su zadnjih godina poprilično povećane. Primjerice, u prethodnom ugovoru, sklopljenom u prosincu 2022. godine (trebao je biti na snazi do kraja 2024. godine) radilo se o 6,2 milijuna tona nafte. Za 2022. godinu je postojao ugovor za 3,2 milijuna tona, a za 2021. godinu 2,75 milijuna tona.

U najnovijem priopćenju su iz Janafa objavili kako se od prosinca 2022. putem njihova sustava u Srbiju transportira isključivo nafta neruskog podrijetla. Poznato je da je od ranije interes za preuzimanjem NIS-a pokazivao MOL, a spominjao se i interes nekih velikih zapadnih naftnih kompanija. Bez obzira na to što se čini da od ove priče nema ništa, zanimljivo je pogledati koliko bi novca trebalo izdvojiti za većinski udjel u NIS-u.

Najrealnija procjena vrijednosti poduzeća jest kada se njegov EBITDA pomnoži s multiplikatorom u toj određenoj industriji. Prema tom parametru NIS trenutno vrijedi više od četiri milijarde eura, što znači da bi kupac za udio dviju ruskih kompanija morao “iskeširati” najmanje 2,5 milijarde eura.

Beogradska burza objavila je prije tri tjedna da je došlo do promjene vlasničke strukture u Naftnoj industriji Srbije (NIS), jer je ruski Gazprom Neft svoj udio od oko pet posto prenio na Gazprom. Iz dokumenata objavljenih na Beogradskoj burzi vidljivo je da je Gazprom Neft smanjio vlasnički udio u NIS-u sa 50 na oko 44,85 posto. Gazprom je istovremeno povećao svoj udio u NIS-u sa 6,15 na 11,30 posto.

Preostali vlasnici NIS-a su država Srbija s udjelom od 29,87 posto, a ostale dionice su u vlasništvu građana, sadašnjih i bivših zaposlenika te ostalih manjinskih dioničara.

Promjena vlasničke strukture NIS-a učinjena je u sklopu izbjegavanja sankcija koje su kompaniji 10. siječnja ove godine uvele Sjedinjene Američke Države zbog udjela u Gazpromnjeftu, s ciljem da se Rusija spriječi da prihode od energenata koristi za rat u Ukrajini.

Srbija je potkraj veljače dobila dodatnih trideset dana da riješi pitanje NIS-a. Iako je rok od mjesec dana kratak, analitičari smatraju da to ipak daje neki prostor Vladi Srbije da, s jedne strane, nastavi kontinuiranu akciju lobiranja prema američkoj vladi da se sankcije skinu, ublaže ili dodatno odlože, a da se s druge strane napravi neki plan što će se događati ukoliko one stupe na snagu i dođe do najcrnjeg scenarija. Očito ćemo o sudbini NIS-a više doznati kroz desetak dana.