Stanje na tržištu rada na kojemu manjka radnika gotovo za sve poslove u proizvodnom i uslužnom sektoru i graditeljstvu, uz činjenicu da poslodavci masovno posežu za “uvozom” radne snage, dodatno ohrabruje Hrvate u procjeni o sigurnosti njihovog zaposlenja, čak i uz sve izraženije naznake usporavanja gospodarstva.

Godišnja anketa portala MojPosao pokazuje da u RH nastavlja padati strah od gubitka posla. U vrijeme korone, u 2020., kada su na snazi bile i mjere za očuvanje radnih mjesta, da će ostati bez posla strahovalo je 36%.

Naredne, 2021. takva očekivanja imao je nešto manji broj zaposlenih (28%), da bi se s početkom novog režima u zapošljavanju stranih radnika gubitka posla bojalo 21% radnika, a sada svega 20%, što je najmanji postotak od kada se provode ispitivanja.

Znatno veći broj zaposlenih pokazao je u najnovijem istraživanju i namjeru promjene posla, čak njih 68%, što je u odnosu na prethodnu godinu značajan porast, budući da je tada plan odlaska na novi posao ili kod drugog poslodavca imalo 56% radnika.

Međutim, oko same ponude poslova, o čemu ovisi i realizacija njihovih planova, procjene sada nisu tako optimistične kakve su bile lani. Da će uslijediti značajnije promjene u potrebama poslodavaca i njihovoj potražnji, točnije da će se neki poslovi tražiti manje, a neki više, smatra 56%.

Kod stranca privatnika
Ovo istraživanje ne pruža i detaljniji prikaz u kojim to djelatnostima i poslovima se očekuje promjene, no da će u idućem razdoblju biti življe na tržištu i uslijedit će promjene u potražnji poslova u prošlogodišnjoj anketi očekivalo je 64% sudionika.

Za razliku od lani, kada je rastao i optimizam mladih koji završavaju školovanje i pripremaju se za tržište rada, očekivanja među tom populacijom u ovom trenutku nisu toliko ohrabrujuća. Onih koji računaju da će u kratkom roku, do tri mjeseca nakon što završe školovanje, naći posao splasnuo je s lanjskih 61 na čak 40%.

Promjena, pak, nema kada je riječ o primarnim preferencijama među radnicima, koji i dalje imaju najveću sklonost poslu kod privatnih tvrtki u stranom vlasništvu, kod kojega bi željela posao trećina ispitanih.

Ipak, u odnosu na lanjske brojke, opao je interes za posao u državnim tvrtkama, nekad poželjnom poslodavcu, koji je bio atraktivniji od domaćeg privatnog poslodavca. U državnim tvrtkama s lanjskih 21% posao bi biralo 17%, a u domaćim privatnim tvrtkama njih 18%. Raste i broj onih koji bi najradije pokrenuli svoj vlastiti biznis, s 23 na 26%.

Kad je riječ o visini plaća koju priželjkuju radnici, ona i dalje raste, no na razini koja prati rast cijena u promatranom razdoblju. Lani bi tako radnici bili zadovoljni plaćom od 1197 eura, a ove godine očekivanja su veća – 1335 eura, odnosno za 11% više.

Taj podatak važan je i orijentir za poslodavce koji žele zaposlenike s domaćeg tržišta rada, budući da je visina plaće postala najvažnija u odabiru novog posla, jer njome se vodi 71% ispitanika, dok je lani taj kriterij bio prioritet za 68 ispitanika.

Nedovoljna komunikacija
Međuljudski odnosi na radnom mjestu na drugom su mjestu prioriteta u odabiru posla (67%), dok su osjetno manje bitni radno vrijeme, mogućnost učenja i napredovanja, te sigurnost posla.

U anketi je zanimljiv podatak da, unatoč ogromnoj potražnji i činjenici da poslodavci danas masovno posežu za stranim radnicima, s domaćim kandidatima zapravo nedovoljno komuniciraju.

Prema anketi, u kojoj je iz Hrvatske sudjelovalo 2200 osoba, više od polovice (56%) nije primila ili je rijetko primila povratnu informaciju na svoju prijavu za posao, a pozitivno iskustvo imalo je tek 19%, koji su od poslodavaca primili odgovor.