Među desecima mjera u raznim područjima gospodarskog života koje je premijer Tihomir Orešković nabrojao na druženju s poduzetnicima u Hrvatskoj gospodarskoj komori je i rješavanje problematičnih ili loših kredita. Među ostalim, najavio je poreznu motivaciju banaka za otpise potraživanja. S tim u vezi u financijskim se krugovima tvrdi da su Hrvatska udruga banaka i Ministarstvo financija već počeli razgovore o tome na koji način riješiti postojeće prepreke.

A one se, pojednostavljeno, svode na to da bankama danas poreznici otpise često osporavaju kao porezno priznati rashod pa na kraju moraju platiti i porez na otpisani iznos duga. Da sporo rješavanje loših kredita opterećuje kapital banaka i resurse potrebne za investicijske projekte i oporavak, nedavno je pak istaknula i Europska komisija u izvješću o Hrvatskoj. Trenutačni porezni propisi u području otpisa loših kredita omogućuju, kažu, porezne olakšice, ali u praksi problemi nastaju zbog toga što ti propisi ostavljaju prostor za različita tumačenja koja na kraju predstavljaju pravne rizike za banke. Specijalizirani ulagatelji u loše kredite, pak, "dosad su pokazali ograničen interes za hrvatske loše kredite".

S tim u vezi u Komisiji ističu da je je to dijelom objašnjivo veličinom kreditnih portfelja, ali primjećuju i da je lani ipak zabilježena veća aktivnost u prodajama tih kredita, i to u prvom redu u maloprodajnom, odnosno segmentu kredita stanovništvu. Međutim, ove godine to će se, čini se, moći ustvrditi naročito za portfelje korporativnih kredita. Prema neslužbenim izvorima iz bankarskih krugova, na sekundarnom tržištu korporativnih dugova odnedavno se kao igrač pojavila i moćna Deutsche Bank. Taj je bankarski div, koji je kod nas prisutan samo kroz predstavništvo, dosad radio mahom samo velike transakcije s državom. Sada se, međutim, našao i u ulozi investitora zainteresiranog za otkup kreditnih potraživanja banaka u sektoru poduzeća.

Nastupa li DB pritom u svoje ime i za svoj račun ili u svoje ime, a za račun treće strane, zasad nije poznato. DB sigurno nije kupac koji bi se aktivno bavio naplatom potraživanja, a to upućuje na dvije opcije: ili procjenjuje da je posrijedi ulaganje koje mu s obzirom na cijenu (diskont) osigurava atraktivan prinos ili je to računica nekog od njegovih klijenata koji bi u međuvremenu i aktivno upravljao tim potraživanjem. Neslužbeno se tvrdi da je minimalna vrijednost portfelja koje je Deutsche Bank zainteresiran otkupljivati od banaka 70 milijuna eura. Jednako tako, tvrdi se i da su dvije takve transakcije praktično već dogovorene ili su pred zaključenjem s jednom od ovdašnjih banaka iz reda vodeće petorke.

Kako bilo, već DB-ove transakcije znatno bi podigle vrijednost transakcija na sekundarnom tržištu problematičnih kredita. Prema podacima središnje banke, tijekom prvih devet mjeseci prošle godine banke su prodale 770 milijuna kuna kredita stanovništvu i 330 milijuna kuna kredita plasiranih korporativnom sektoru. Od specijaliziranih igrača u toj tržišnoj niši u nas su se dosad istaknule u prvom redu tvrtke poput B2 Kapital u vlasništvu norveške grupacije B2 Holding, te EOS Matrix, koja je također dio međunarodne kompanije. B2 Kaptal se, primjerice, u izvješću za 2014. pohvalio ulaganjima u dospjela potraživanja nabavne vrijednosti 122 milijuna kuna, s tim da je već tada okrenuo i otkupu nedospjelih potraživanja, odnosno faktoringu. Premda su dosad banke bile sklonije prodajama maloprodajnih portfelja kredita, dok su problematične kredite poduzećima mahom radije rješavale same i pojedinačno, "jedan na jedan".

No, čini se da se stvari polako mijenjaju. Tako, primjerice, u Erste banci ističu da se u Hrvatskoj razvija adekvatno tržišno okruženje te da se polako stvaraju uvjeti koji pogoduju kvalitetnijoj afirmaciji opcije prodaje problematičnih potraživanja u bankarskom sektoru. Radi se, kažu, o uobičajenoj poslovnoj praksi koja se primjenjuje u mnogim zemljama EU, uključujući i tržišta na kojima posluje međunarodna Erste grupa, poput Češke, Slovačke, Rumunjske i Mađarske. Slijedeći tu poslovnu praksu i Erste banka u Hrvatskoj "definirala je cilj iskoristiti tu mogućnost i selektirani manji dio svojih problematičnih potraživanja ponuditi tržištu, odnosno zainteresiranim kompanijama koje mogu naći svoj interes u takvom poslu".

Potvrdili su nam da je takav proces u tijeku, a riječ je, kažu, isključivo o renomiranim i etabliranim kompanijama koje se pojavljuju kao kupci takvih potraživanja. Zasad je nepoznanica je li na strani potencijalnog kupca i DB. U Ersteu ističu tek da je cilj takve poslovne odluke prvenstveno smanjivanje udjela neprihodujućih ili tzv. NPL plasmana u ukupnom kreditnom portfelju, kao i fokusiranje u još većoj mjeri na nove prilike za kreditiranje kvalitetnih projekata na tržištu. I u Europskoj komisiji "akumulaciju loše imovine" vide kao moguće ograničenje za buduće kreditiranje privatnog sektora. Dug korporativnog sektora (domaći i inozemni) i dalje je visokih 80-ak posto BDP-a, a naročito je koncentriran u sektorima niske profitabilnosti, što se očituje i u udjelu loših kredita od 30-ak posto. No, u sektorima koji su najpogođeniji krizom taj je udjel i daleko veći. ne računajući državni HAC i ARZ, u građevinarstvu je više nego svaka druga kuna kredita u kategoriji loših.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a