Našicecement d.d. kao članica Nexe grupe jučer je na Beogradskoj burzi prodala svoj vlasnički udio u tvornici crijepa “Toza Marković” iz Kikinde. Vrijednost transakcije je 11,1 milijun eura, a prodano je 32 posto ukupnog broja dionica. Na takav su ih potez ponukali neriješeni vlasnički odnosi zbog kojih je kikindska tvrtka, a u kojoj su Našičani bili pojedinačno najveći vlasnici, bila u blokadi gotovo godinu dana. O događanjima u kikindskoj tvornici, priznali su u Našicecementu, mogli su se informirati samo putem napisa u srpskim medijima. U pat-poziciji našli su se zbog nemogućnosti ulaska u samu tvrtku, uvida u njezino poslovanje, ali i sazivanja izvanredne skupštine dioničara koja im je odobrena tek rješenjem Višeg trgovinskog suda iz Beograda donesenog u kolovozu ove godine iako je zahtjev za sazivanjem u “Tozi” zaprimljen još 14. veljače. Iako su u kolovozu iz Našicecementa poručivali kako su zadovoljni primljenim rješenjem jer će konačno kao pojedinačno najveći vlasnik udjela u AD “Toza Marković” steći pravo uvida u poslovanje te da je to samo “prvi korak k ostvarenju njihovih vlasničkih prava koja će i ostalim dioničarima pridonijeti poboljšanju poslovanja poduzeća i pokretanju investicijskih ulaganja”, sve je to sada palo u vodu. No još u proljeće ove godine Našičani su se borili za svaku dionicu AD “Toza Markovića”. Zapanjila ih je činjenica kako je Uprava TM Investa d.o.o. prodala “Tozine” dionice po cijeni od 2860 dinara, a oni su im nudili cijenu od 3000 dinara po dionici.

Time su samo, kako su rekli u Našicecementu, potkrijepili svoje već ranije tvrdnje kako je Uprava TM Investa d.o.o. manipulirala radnicima i njihovim vlasništvom, prijeteći im otkazima te donoseći odluke na njihovu štetu, a sve s ciljem kako bi se radnici priklonili odluci Uprave TM Investa. U pomoć je malim dioničarima kikindske tvornice priskočila Miškovićeva Delta. Naime, očito je napokon postignut sporazum između vodećih dioničara koji se oko te kompanije bore još od kolovoza prošle godine kada su putem javne ponude za preuzimanje Našicecement stekle 30-postotni udjel. Priskočivši menadžmentu u pomoć, kupnjom dionica na burzi, Delta je stekla znatan vlasnički udjel koji je kasnije i povećala kupnjom dionica zaposlenih udruženih u Tozu Invest. Za danas je zakazana skupština dioničara kikindske tvornice na kojoj bi se trebalo odlučiti o dokapitalizaciji, što je bio još jedan oblik pritiska na hrvatskog investitora i čiju je zabranu Nexe neuspješno nastojao ishoditi. Zamišljeno je da se dokapitalizacija obavi spajanjem “Toze Markovića” i Žitoprom crijepa iz Beograda, osnovanog koncem kolovoza, koji se nalazi u vlasništvu Žitoprodukta. Našicecement je zbog toga najavio podnošenje krivične prijave protiv članova sada već raspuštenog UO-a i direktora tvornice zbog krivotvorenja dokumenata i nezakonitih radnji. Iako je oštrica Nexea bila usmjerena prema UO-u i novoizabranom direktoru, umjesto smijenjenog Dmitra Šegrta, zamisao o dokapitalizaciji kikindske tvornice nastala je u Šegrtovoj glavi, kome su pojedini srbijanski tajkuni, prije svega Miroslav Mišković, vlasnik Delte, pomogli u ometanju Našicecementa u stjecanju većinskog vlasništva iako je ta kompanija ponudila najveću cijenu za otkup dionica u posjedu malih dioničara. Njihove dionice, objedinjene u TM Investu (23,3 posto), Šegrt je, u ulozi predsjednika Skupštine malih dioničara, bez njihove dozvole, prodao beogradskoj tvrtki ITH, koja se, prema objavljenim podacima, domogla vlasništva od 36 posto. Čitav niz događanja u konačnici je, ipak, rezultirao samo jednim – odlukom Uprave Našicecementa d.d. o odlasku iz AD “Toze Markovića” u Kikindi. U tome svojem postupku Našičani ne vide razloga za poraz. Potvrdio je to i predsjednik Uprave Nexe grupe Ivo Ergović u telefonskom razgovoru za Poslovni dnevnik. “Ne bih to nazvao nikakvim porazom. Dapače, zadovoljni smo postignutom cijenom na burzi. Novac od te prodaje planiramo investirati u daljnje kvalitetne projekte kojih u regiji ima stvarno puno”, kaže Ergović. Iz Uprave Nexe grupe ponovili su, pak, kako žele postati vodeći proizvođač građevinskog materijala u regiji te su svoje aktivnosti odlučili usmjeriti na razvoje ostalih segmenata poslovanja.