Devet pritužbi što si ih nezadovoljni sudionici natječaja za izvedbu "EU projekta Poreč" dostavili Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) otvara dvojbu o netransparentnosti pri izboru izvođača radova. Riječ je gradnji sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda uz rekonstrukciju postojeće kanalizacijske mreže za područje grada Poreča i još 28 naselja u okruženju, investiciji čija je vrijednost oko 500 milijuna kuna. Od tog iznosa čak 76 posto su bespovratna sredstva iz Kohezijskog fonda Europske unije, iz blagajne u Bruxellesu stiže 49,7 milijuna eura.    

'Nestručno povjerenstvo'
Grad Poreč i lokalna tvrtka Odvodnja koja će upravljati projektom kad bude u funkciji u srpnju ove godine najavili su ambiciozan cilj, radovi kreću u rujnu, a završetak je do kraja 2016. Međutim, upitno je održanje tog roka jer je DKOM za sada dvije pritužbe prihvatio i poništio izbor izvođača te naložio Odvodnji da konzorcijima tvrtki koje su uložile žalbu plati troškove, po 100 tisuća kuna. Dvije žalbe su odbačene, ostalih pet još čeka ocjenu DKOM-a.

Kako je u igri velik novac, a investicija kronično manjka, razvidan je interes ponuđača, među kojima su domaće velike tvrtke poput zagrebačke Tehnike, Colasa iz Varaždina i GP-a Krk, ali i strane kao što su austrijski Strabag, njemački Wassertechnik, francuski Degremont te belgijska Waterleau Group.   Velik broj prigovora na postupak odabira izvođača sugerira da možda u provedbi sve baš i nije bilo ako ne zakonito, onda transparentno. Uz zahtjev za jamstvo anonimnosti, jer žalbeni postupak kod DKOM-a još traje, jedan od ponuđača iznosi neke sporne detalje i najavljuje kako su pripravni zaštitu tražiti i kod Europskoga ureda za borbu protiv prijevara (OLAF). Naš sugovornik predstavnik je konzorcija u kojemu su kroz zajedničku ponudu tehničke kapacitete i financijski interes udružile hrvatske i tvrtke iz nekih članica EU. Imaju, kaže, brojne reference o uspješno odrađenim projektima na mnogim tržištima, a za suizvođače su, iznosi, namjeravali uključiti i lokalne istarske poduzetnike i obrtnike. No, tvrdi, nestručno povjerenstvo kojim je predsjedao gradonačelnik Edi Štifanić posao vrijedan 250 milijuna kuna dodijelilo je Kamgradu, tvrtki specijaliziranoj za gradnju stambenih i poslovnih prostora.  Uvjeren je, ističe, da je izboru zapravo kumovala ne struka već političko lobiranje i bliskost s vodstvom istarskog IDS-a.

Iako je ponuda konzorcija koji zastupa, uvjerava naš sugovornik, tehnički bila bolja od one odabrane i usto jeftinija u odbijenici koju su dobili stoje konstatacije kojih bi se posramili i srednjoškolci tehničke naobrazbe. "Kako o investiciji vrijednoj gotovo 500 milijuna kuna odluku mogu donositi političari i administrativci", iznosi i navodi da su uz gradonačelnika Štifanića u povjerenstvu bili njegov zamjenik i još dvije osobe iz gradskih tijela te tajnica u Odvodnji. "Europska komisija odobrila je više od 100 milijuna nepovratnih sredstava za Poreč i istovjetanu investiciju u Osijeku. To je prvi novac iz kohezijskih fondova, pa bi i Vlada RH morala otvoriti i oči i uši da se ne bi suočila s odlukom mogućeg povrata sredstava zbog netransparentnosti," upozorava.   

Odbacuju optužbe
Premda smo upit o (ne)transparentnom izboru zatražili u uredu gradonačelnika Poreča i direktora Odvodnje Milana Lakovića, zajedno su odgovorili. Navode da su u povjerenstvu koje je odlučivalo o izboru izvođača uz gradonačelnika i njegova zamjenika bila dva predstavnika Odvodnje i jedan iz Hrvatskih voda te da jedan od članova "ima certifikat za javnu nabavu, a u pripremi postupka bilo je uključeno i šest djelatnika Odvodnje". "Proveden je višestruki detaljan pregled ponuda te tvrdnju o odabiru nekvalitetnije ponude kategorički odbacujemo", stoji u odgovoru. 

Pod povećalom

Hoće li na crnu listu? 

Europska komisija (EK) odluku o sufinanciranju EU projekta Poreč donijela je lani u lipnju, u rujnu je s Vladom RH potpisala sporazum o projektu, a 30. listopada prihvatila je i informaciju o načinu provedbe projekta. Izravna uključenost EK upozorava da će projekt biti pod velikim povećalom. Na crnoj listi uz obvezu povrata novca u EU blagajnu zasad je dospjela jedna tvrtka.        

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost