Hrvatske ceste neće 11. listopada, kako je najavljeno, otvoriti ponude za gradnju riječke ceste D403, najskuplje ceste koja bi se trebala graditi u Hrvatskoj, a povezuje budući kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali sa čvorom Škurinje na riječkoj obilaznici. Razlog je u tome što je riječka tvrtka Nekretnine Medulin u stečaju, stopirala ovaj strateški državni projekt, doznaje Jutarnji. Cesta D403 dužine je 2.997 metara, a pocijenjena vrijednost gradnje iznosi 461 milijun kuna bez PDV-a. 

Dvije Ruskinje

Tvrtka Nekretnine Medulin nepoznata je u građevinskom miljeu a prema sudskom registru, osnivačica je Natalia Liapčenkova, a Marija Jukopila ovlaštena je za zastupanje. Obje su državljanke Rusije prijavljene na istoj adresi stanovanja u gradu Elektrostalu. Njih dvije su tvrtku preuzele 17. kolovoza 2017. Do tada je vlasnik tvrtke, uz Liapčenko, bio i Anatolij Kiriljin iz Moskve.

Ova je tvrtka u ponedjeljak Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave uputila žalbu na natječajnu dokumentaciju te su Hrvatske ceste kao investitor morale zaustaviti provedbu javne nabave do rješenja DKOM-a.

Sugovornici Jutarnjeg lista iz građevinskih krugova smatraju da se ponavlja scenarij iz natječajnog procesa za Pelješki most i omišku obilaznicu, kada su žalbe podnosile potpuno nepoznate tvrtke Snaga vjetra, Lipov gaj i Novo doba, koje kasnije nisu podnosile ponude na natječaj.

Prema riječima sugovornika, i u ovom najnovijem slučaju najvjerojatnije je riječ o žalbi u ime neke jake građevinske tvrtke koja nije na vrijeme napravila ponudu.

Tvrtka bez zaposlenih

U tom kontekstu, s ovom se tvrtkom povezuju puno zvučnija građevinska imena u Hrvatskoj koja se ne žele eksponirati na ovaj način. Ovaj slučaj dodatno je intrigantan jer je žalbu na natječaj vrijedan 461 milijun kuna podnijela tvrtka koja je, rekosmo, u stečaju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

vrtka je prijavljena za širok spektar djelatnosti – poslovanje nekretninama, čišćenje objekata, izvođenje radova u građevinarstvu, ugostiteljstvo, javni cestovni prijevoz i drugo. Prema Poslovnoj Hrvatskoj  tvrtka već godinama nema nijednog zaposlenog, ali je u 2017. godini zabilježila prihod od 457.200 kuna i na kraju godine gubitak od 179.500 kuna. Odgovorni u tvrtki ostali su nedostupni za komentar.

Kako smo ranije pisali, otvaranje ponuda najprije je bilo najavljeno još za 9. rujna, što se nije dogodila, s obzirom da su pristigla nova pitanja i prigovori na natječajnu dokumentaciju. Pred istek roka za njihovo podnošenje pristiglo je još nekoliko pitanja zainteresiranih gospodarskih subjekata pa je rok pomaknut za mjesec dana.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave ovog je ljeta već odbacila jednu žalbu na natječajnu dokumentaciju za ovaj projekt.

Cesta pod zemljom i u zraku

Procijenjena vrijednost gradnje jednog kilometra ove ceste je nevjerojatnih 153 milijuna kuna, što je svrstava u najskuplju državnu cestu u Hrvatskoj. Osim ceste, bit će potrebno djelomično rekonstruirati i 400 metara pristupnih cesta. Cijena se opravdava iznimno zahtjevnim terenom kojim će prolaziti, kao i brojnim objektima koje treba sagraditi.

Cesta D-403 jedna je od najzahtjevnijih u novijoj povijesti hrvatske cestogradnje. Gotovo cijelom će dužinom biti izgrađena pod zemljom ili u zraku, jer na trasi će biti izgrađen trotračni tunel Podmurvice, dug 1.253 metra, dva vijadukta, Piopi i Mlaka, ukupne duljine oko 500 metara, te podvožnjak ispod željezničke pruge, dug oko 60 metara.

Zbog relativno velikog uspona, najvećim će dijelom biti izgrađena kao trotračna cesta, kako teretna vozila u odlasku s kontejnerskog terminala ne bi usporavala promet, slično kao cesta D-404, na istočnom dijelu grada, koja sa zaobilaznicom spaja kontejnerski terminal na Brajdici.

Bespovratna sredstva za izgradnju D-403 osigurana su iz Europskog fonda za regionalni razvoj, odnosno operativnog programa Konkurentnost i kohezija do 2020. godine, pri čemu Europska komisija osigurava 85 posto od ukupnog iznosa, odnosno 442 milijuna kuna, dok je ostatak doprinos državnog proračuna.