Ministar zdravlja Rajko Ostojić u nedjelju će se s Milandom Bandićem u drugom krugu u Zagrebu boriti za gradonačelničku fotelju. Za Poslovni dnevnik komentira (ne)uspjeh i pogreške SDP-a u protekle četiri godine, loš rezultat u prvom krugu, ali i poteze koje bi povukao kao gradonačelnik. Unatoč anketama koje mu ne daju veliku šansu, Ostojić smatra da ima odgovor za ključne zagrebačke probleme. Tržištu bi ponudio sve nekomunalne djelatnosti Holdinga, Zagrebački velesajam djelomično pretvorio u poduzetničke inkubatore, a ZET izdvojio i integrirao sa željeznicom.  

Što biste rekli kritičarima koji kažu da ni sami ne vjerujete u pobjedu jer se natječete s ministarske pozicije? Jeste li zbog takvog stava izgubili dio glasova u startu?
Nikada ne bježim od odgovornosti pa nisam niti pobjegao od odgovornosti u Ministarstvu, bez obzira što sam ušao u kampanju za gradonačelnika. Moji PR-ovci su mi još koncem siječnja sugerirali da podnesem ostavku i tako si povećam izglede u izbornoj trci.  No, nisam htio bježati, to nije moj stil. Ovog proljeća smo u Ministarstvu imali velike zadatke kao što je sanacija hrvatskih bolnica koje sam htio završiti i ostaviti svom nasljedniku "zdraviji" zdravstveni sustav. 

Smatrate li da vas je Milanović preslabo podupro?
Ne, on je u više navrata rekao što misli o situaciji u Zagrebu te izrazio svoju podršku meni kao kandidatu. 

Zašto ste, po vašem mišljenju, dobili tako malo glasova?
Tu analizu ostavljam analitičarima. 

Zašto ste se odlučili na negativnu kampanju? Je li vas to stajalo glasova u prvom krugu?
Recite mi tko je ikada pobijedio s kampanjom u kojoj je hvalio protukandidata? Ne mislim da je bilo riječ o ikakvoj negativnoj kampanji. Moja kampanja je bila činjenična, a ne negativna. Činjenica je da je 11 milijuna potrošeno na "disco" rasvjetu na Domovinskom mostu koja je radila samo šest mjeseci. To je kampanja o poraznim rezultatima vladavine aktualnog gradonačelnika, koji idu njemu na dušu, ne meni.

Je li tako dobar uspjeh Bandića i njegove liste posljedica lošeg rada SDP-a u zagrebačkoj Gradskoj skupštini u protekle 4 godine? Zamjera vam se autističan odnos prema građanima i neprepoznatljiva politika u vremenu dok je Bandić bio bez potpore Skupštine, nije samostalno mogao donijeti proračun, gurati projekte?
SDP-ova lista je ponovno osvojila najviše glasova Zagrepčana koji se očito ne slažu s tom tvrdnjom. Nedavna najava kako bi se dosadašnji gradonačelnik najprije uhvatio urbanističkih planova u svom novom mandatu govori mi da su pokojni Šprem i Bernardić radili dobar posao u Skupštini ograničavajući sve nezakonite ispravke GUP-a. To je njihov najveći "grijeh", zaustavili su Bandićeve "marifetluke" s prenamjenama zemljišta. 

Stalno se povlači pitanje o 200 do 300 prijava protiv Bandića. Ako je procesuirano toliko političara proteklih godina i nijedna prijava nije prerasla u optužnicu, nije li promašeno ponavljati da je on korumpiran?
Nije posao političara procesuirati nekoga, ali je posao uvijek i svugdje ukazivati na sumnjive i dvojbene odluke javne vlasti kojih je u Zagrebu, vjerujem da se slažete, u zadnjih 13 godina bilo jako puno. Prema prijavama, riječ je o 200 do 300 sumnjivih odluka i poslova. Osobno mislim da još puno toga treba raščistiti i vjerujem da će sve to kad-tad doći na red. Pravda je spora, ali dostižna. 

Što se po vama promijenilo od prvog do drugog kruga glasovanja, zašto biste sada dobili više glasova?
Nadam se da su se ljudi koji su u prvom krugu ignorirali izbore u međuvremenu osvijestili o tome kakve posljedice može imati takva odluka i da u drugom krugu neće ostati nezainteresirani. Odlukom o neizlasku na izbore, s obrazloženjem da tako kažnjavaju nekoga, građani kažnjavaju sami sebe, jer ćemo svi mi trpjeti posljedice takve odluke.  Također, vjerujem da će građani koji su u prvom krugu glasali za bilo kojeg protukandidata aktualnom gradonačelniku sada meni dati svoje povjerenje, jer se pokazalo da sam jedina realna alternativa.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Je li Zagrebački holding najveći problem Zagreba? Treba li privatizirati njegove dijelove?
Holding sam po sebi nije problem, najveći problem su promašene odluke bivšeg gradonačelnika koji je dugove Grada istresao u krilo Holdinga i to kada je bio on osobno bio skupština Holdinga. Apsolutno je neophodno staviti na tržište dijelove Holdinga koji nisu ključni za obavljanje komunalnih djelatnosti. Isto tako, neophodno je podijeliti Holding u četiri smislena sektora, ovisno o tome u kakvom je položaju određena podružnica na tržištu.

Kako namjeravate riješiti problem ZET-a i javnog prijevoza? Veliki broj građana ima subvencionirani prijevoz, Grad ne plaća leasing tramvaja u cijelosti, radnicima kasne plaće, ZET stvara po stotine milijuna kuna gubitka godišnje?
Svi ovi problemi ZET-a posljedica su iracionalne odluke i isključive želje dosadašnjeg gradonačelnika da se kompletan vozni park obnovi u samo nekoliko godina i "besplatnog" javnog prijevoza koji grad nije plaćao. Zbog takve teške situacije, ZET je trenutno gorući problem i treba ga izdvojiti od ostalih tvrtki te njegove financijske obveze vezati preciznim ugovorom s Gradom. Time će ZET na sebe preuzeti izravno gradski proračun. Usto, nakon što se javni gradski prijevoz integrira sa željezničkim, reorganizirat ćemo sustav naplate kako bi bio jeftiniji, a opet financijski održiv. Očekujem i promjene u ZET-ovoj direkciji. Novi menadžment morat će više osluškivati tržište i ponuditi alternativne prijevozne karte, primjerice kartu za nekoliko stanica ili nekoliko minuta vožnje.  

Što biste konkretno napravili s Holdingom i neefikasnim podružnicama, Zagrebačkim velesajmom, Upravljanjem sportskim objektima i ZET-om?
Restrukturiranje Holdinga podrazumijeva stvaranje sustava u kojem nema podružnica gubitaša. Trenutno su tri tvrtke problematične i to upravo ove tri koje ste spomenuli. Okvirni plan za restrukturiranje ZET-a sam već iznio, a što se tiče Upravljanja sportskih objekata, oni su zbilja lako rješivi samo uz iskrenu suradnju gradske uprave i Holdinga. Cijene usluge i razina usluge trebaju biti izjednačene tako da se zna tko koliko plaća za što, a sportski objekti tada mogu još zaraditi i na tržištu. Što se tiče Velesajma, on treba potpuno novu paradigmu i razlog postojanja. No, niti on nije u problemima sam po sebi jer upravlja imovinom tolike vrijednosti da je praktički nemoguće da ne posluje pozitivno. Jedan od preduvjeta je i da se definira koja imovina je stvarno potrebna za sajamsku djelatnost, a za ostalu imovinu podružnicu Grad mora odteretiti od komunalne naknade jer tu imovinu tvrtka zapravo ne koristi. Također, prazni prostori su idealni za poduzetničke inkubatore i tako ih treba staviti u funkciju. 

Treba li ukinuti subvencioniranje prijevoza?
Ne, ali kriteriji sufinanciranja moraju biti jasni i transparentni. Javni prijevoz mora biti u funkciji dnevne mobilnosti građana i održivog razvoja grada, a ne luksuz koji si malo tko može priuštiti.

Stručnjaci upozoravaju da je 13.000 zaposlenih za pola previše, a Holding svake godine radi pola milijarde kuna gubitka. Treba li otpuštati?
Ponavljam, Holding ne radi gubitke već gubitke stvaraju promašene investicije u nekretnine, stanogradnju i preambiciozno ulaganje u vozni park ZET-a. Bez tih obveza Holding bi uredno poslovao.Trenutno prostora za poboljšanje usluge ima i zaposlenicima treba dati posla kako bi građani za iste ili manje novce dobili više. Eventualni višak radnika treba riješiti kroz privatizaciju ili pronalazak partnera za tržišne djelatnosti.

Na čelu takvog Holdinga je Milanovićev čovjek Ivo Čović. Treba li on snositi odgovornost za loše poslovanje?
Treba koliko je on odgovoran, no ponavljam da najveću odgovornost snosi Milan Bandić.

Kako financijski planirate pokriti obećanja o modernoj željeznici, više biciklističkih zona, smanjeni prirez? Grad je dužan milijarde kuna?
Sam grad nije dužan milijarde, nego pola milijarde, odnosno otprilike 500 milijuna kuna, što je isto tako ogroman iznos. Sredstva za obećanja koje ste spomenuli planiram namaknuti iz EU fondova koji značajno podupiru "zelene" projekte.

Očekivano, računate na pobjedu, ali da izgubite izbore što biste, gledajući unatrag, mijenjali u kampanji?
Jedine stvari koje bi možda promijenio jest način na koji sam postao kandidat za gradonačelnika i trenutak u kojem sam krenuo u kampanju. No, niti na jednu od te dvije okolnosti nisam imao utjecaja. Nema dvojbe da su ta dva događaja negativno odredili moju poziciju u kampanji.

Sveučilišna bolnica nikad neće zaživjeti

Vaš suparnik Milan Bandić je najavio oživljavanje projekta Sveučilišne bolnice. Što s pozicije ministra zdravstva i liječnika po struci smatrate, zašto Vlada ne pokreće taj projekt?
Po koji jubilarni put je najavio rješenje za Sveučilišnu? Mislim da njegova obećanja više nitko relevantan ne uzima ozbiljno. Mislim da sam kroz svoje dosadašnje političko i profesionalno djelovanje dokazao kako sam vjerodostojan i ozbiljan čovjek. Na prošlim izborima, neki kandidati su obećavali završetak Sveučilišne bolnice. Četiri godine je prošlo, ništa se nije promijenilo. Pri predstavljanju programa na prošlim parlamentarnim izborima, po prvi put smo to jasno rekli, a sad ću ponoviti – nažalost, onaj nedovršeni kompleks zgrada, nikad neće biti Sveučilišna bolnica na kraju grada Zagreba jer jednostavno više ne ispunjava uvjete za to. Odgovornost je novog gradonačelnika da pokuša na najbolji i najfunkcionalniji način prenamijeniti te prostore. Zagrebu nedostaju brojni zdravstveni objekti kao što su hospiciji ili centri za palijativnu skrb i moramo ići u tom smjeru.