Kako odmiče svibanj, a kalkulacije o izborima u srpnju postaju sve glasnije i prvi paket mjera gospodarstvu neizbježno curi prema kraju, raste nervoza u realnom sektoru.

S obzirom na ustavne rokove srpanjski izbori znače skoro raspuštanje Sabora i tehnički mandat Banskih dvora pa poduzetnici traže jasan signal Vlade hoće li se pomoć produljiti prije nego (uz koronu) izbori dodatno paraliziraju zemlju.

Vlada treba hitno objaviti daljnje mjere pomoći gospodarstvu, već idućeg tjedna, jer je poslodavcima najveći izazov sačuvati radna mjesta u uvjetima smanjene potrošnje i poslovne aktivnosti te osigurati likvidnost, poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). “Novi paket mjera ne treba ići široko s bespovratnim potporama, već ciljano prema najugroženijima, a svakako treba osigurati dovoljne količine kreditnih linija s najnižim mogućim kamatnim stopama.

Trebaju nam i ozbiljnija troškovna rasterećenja osobito parafiskalnih nameta da bi poslovanje moglo biti održivo u uvjetima kada sve pada, a isto tako treba nam podrška privatnim investicijama kao i realizacija onih koje provodi država uz maksimalan angažman domaćih izvođača, precizira direktor HUP-a Davor Majetić.

Napominje da izbori smo što nisu raspisani, a u periodu tehničke vlade ne mogu se očekivati snažniji potezi, a Vlada je već demonstirala da “kada hoće i kad postoji politička volja” vitalne odluke može donijeti u nekoliko dana.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, inače, dan ranije najavio je preispitivanje kriterija potpora za očuvanje radnih mjesta za tvrtke koje posluju s dobiti i bez državnih subvencija. Istup poslodavaca postaje jasniji u svjetlu otkaznih rokova; zatvori li država slavinu s isplatom pomoći za plaće u svibnju oko sredine lipnja, dio bi tvrtki mogao otkaze radnicima najaviti već kroz koji dan procijene li da ih (uz zakonski otkazni rok) nakon sredine lipnja više neće trebati.

No, u takav scenarij ne vjeruju naši sugovornici jer bi izvjesni val otkaza u mjesec dana prije izbora pomutio planove za novi mandat vladajućih radi čega se i ‘guraju’ ljetni izbori – prije nego se efekt podbačaja sezone ogoli pravi udarac korona krize na ekonomiju i životni standard. N

akon što je Vlada inicijalno najavila mjere gospodarstvu po formuli 3+3 mjeseca, makroekonomist Hrvoje Stojić iz PBZ Croatia osiguranja ne sumnja da će ekonomija trebati dodatnu pomoć i nakon lipnja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“S obzirom na visok stupanj radne intenzivnosti domaće ekonomije (primjerice u turizmu) poduzetnici će trebati pomoć u isplati plaća, a bilo bi dobro da se naglasak stavi na daljnje smanjenje parafiskalnih nameta koje je Vlada već najavila. Servis javnih usluga gospodarstvu dodatno bi pojeftnila što šira digitalizacija te pojednostavljenje javnih usluga”, kaže Stojić.

Njegova se očekivanja pada BDP-a ove godine kreću u rasponu od -12 do -15 posto, u ovisnosti o kretanju turističke sezone gdje ima još otvorenih pitanja. “Sezona je ključna, a podbačaj bi mogao iznositi između 60 i 80 posto. Prerađivačka industrija, pa i građevina, će se puno prije oporaviti u odnosu na grane koje ovise o masovnim okupljanjima na koje utječu (produljene) mjere socijalnog distanciranja. Tek nakon sezone bit će poznato koliko će njena bitno slabija izvedba imati na kupovnu moć i radna mjesta (ne samo na Jadranu već i na kontinentu) u narednim kvartalima te kroz prvu polovinu 2021.”, smatra Stojić.

Mogu nadživjeti koronu

Neka vrsta pomoći gospodarstvu i nadalje će biti neophodna, slaže se i Goran Šaravanja iz Imeluma, a razmjeri će ovisiti hoće li se Europa na vrijeme otvoriti za turističku sezonu.

“Ta odluka bitno mijenja sliku ekonomije, nije svejedno hoće li turisti stići u srpnju i kolovozu ili tek u rujnu. Pritom će uloga HNB-a biti ključna, posredno u suradnji s ECB-om”, kaže Šaravanja. Podsjeća da je središnja banka već dvaput otkupljivala državne obveznice pomogavši time financiranje države, a ključnim smatra i dogovor o valutnom swapu s ECB-om zbog vjerodostojnosti i održavanja financijske stabilnosti. Što bi trebalo biti u paketu?

“Očekivao bih pomoć po načelno po istim smjernicama kao dosada, uz najavljeno ukidanje parafiskalnih nameta. U paketu ima reformskih elemenata koji mogu nadživjeti koronu i ostaviti pozitivan trag na sustav, primjerice informatizacija. Bitno je razmišljati o reformama koje treba provesti s novim političkim ciklusom nakon izbora što otvara prostor privatnom sektoru”, kaže Šaravanja.

Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta podsjeća, međutim, na drugu stranu medalje – fiskalni kapacitet. Ističe da se rebalans napravljen na konto 23 milijarde kuna slabijih prihoda od plana (a o kojem Sabor tek treba glasati idućeg tjedna, op.a.) temelji na tri bitne pretpostavke: da neće biti jesenskog vala koronavirusa, da će se u EU omogućiti nesmetano kretanje ljudi te da se mjere ograničavaju na tri mjeseca. “Ako se jedna od tih pretpostavki ne ispuni, rebalans pada u vodu”, kaže.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) naglašavaju da su dosadašnje mjere već pogodne za doba ‘nakon krize’, kao i važnost bespovratnih sredstava, garantnih fondova i fondova usmjerenih na povoljno financiranje poslovanja u sustavu EK. “Mjere usmjerene na održavanje radnih mjesta, a posebice one usmjerene prema radnicima u pokrivanju iznosa do 4000 kuna plaće pojedinog zaposlenika, trebale bi biti aktivne i na snazi dok god postoje ograničenja koja u većoj mjeri blokiraju i onemogućuju poslovanje tvrtki”, kažu.

Anulirati tržišne poremećaje

Popuštanjem ‘lockdowna’ treba se usmjeriti u olakšavanje poslovanja i kako premostiti probleme s likvidnošću. “Nije realno očekivati mjere koje će financijski nadomjestiti pad potražnje i koje će fiskalno anulirati tržišne poremećaje”, kažu u Komori ističući važnost osiguranja kreditiranja u HBOR-u, HAMAG-BICRO-u i komercijalnim bankama kroz poticajne državne programe.

Posebno pozivaju na uvođenje konkretnih moratorija na kredite tvrtkama, pa i fizičkim osobama, u narednih 12 mjeseci bez novih naknada i nižim kamatama od onih tržišnih za vrijeme moratorija.