Uz narušenu likvidnost zbog pandemije, radna snaga i dalje je najveći problem hrvatskih, ali i zagrebačkih ugostitelja, tim više što su u sektoru i dalje niske plaće i radnici se radije odlučuju na druga zanimanja ili iseljavanje.

Uvoz radnika trenutno je stoga neizbježno rješenje, ali i tu ima puno problema jer je dugačka procedura dobivanja radnih dozvola za strance.

Sektor usto i dalje muče visoka porezna opterećenja, a u najvećim problemima su kafići i noćni klubovi, upozorili su sudionici Foruma zagrebačkih ugostitelja, održanog u petak u organizaciji Udruženja ugostitelja Zagreb i Nezavisne udruge ugostitelja.

Kafići na rubu preživljavanja

“Jako teško preživljavaju caffe barovi i noćni klubovi, kad imaju mali ili nikakav promet, restorani rade nešto malo bolje jer i nisu bili tako dugo zatvoreni kao barovi i klubovi, a pad prometa im se kreće oko 30 posto u odnosu na 2019. godine.

Ako tijekom Adventa ne uspijemo ostvariti veći prihod, imat ćemo jako tešku zimu te bi brojka od 1100 zatvorenih ugostiteljskih objekata u Zagrebu od početka pandemije mogla i porasti”, upozorila je Žakline Troskot, predsjednica Nezavisne udruge ugostitelja.

Službeno, s Foruma ugostitelja prema Gradu Zagrebu upućena su tri zahtjeva. Traže rješavanje problema rada na otvorenim prostorima i terasama, potom snižavanje koeficijenta komunalne naknade za ugostitelje sa 10 na 7, te uključivanje predstavnika ugostitelja u donošenje odluka.

Od države ugostitelji traže ponovno uvođenje mjera ekonomske pomoći za zadržavanje radnih mjesta i nadoknadu fiksnih troškova, ubrzavanje postupka izdavanja radnih dozvola za strance te porezna rasterećenja, s ciljem osiguravanja većih primanja zaposlenika u sektoru ugostiteljstva.

Naime, uz iznimku velikih poslodavaca, plaće u turizmu i ugostiteljstvu su i dalje niske, a mnogi poslodavci zbog pandemije nemaju prostor za povišice, te radnici odlaze. I kvalitetne strane radnike nije lako dobiti.

Poželjniji za rad

Kako se pokazalo da se među stranim radnicima mnogo bolje snalaze i uklapaju radnici iz susjednih zemalja nego dalekih kultura, naglasak je na potrazi za radnicima u ovoj regiji.

Predsjednik sindikata turizma Hrvatske Eduard Andrić otkrio je kako njegov sindikat pregovara sa sindikatom Makedonije, kako bi se organizirano doveli makedonski sezonci. Prema trenutnom interesu, njih je oko 5000 do 10.000.

“Iz Sindikata turizma Sjeverne Makedonije pitali su nas bismo li bili voljni pomoći pronaći dobre poslodavce za njihove radnike. Naš je uvjet da dok rade u Hrvatskoj budu članovi STUH-a, koji im je na raspolaganju za pravnu pomoć. Oni su s tim zadovoljni i ja sada pokušavam vidjeti koji su to poslodavci i koju strukturu radnika trebaju.

Pritom su Makedonci voljni i zainteresirani da im poslodavci održe neke pripremne edukacije, bilo da im netko dođe ili su oni voljni doći u Hrvatsku malo ranije radi edukacije.

Jer koliko god su Makedonci voljni raditi, imali smo situacije da nisu znali stvari kao što su nazivi pića, nazivi jela, morali bismo ih stvarno educirati da to bude kvalitetnije”, ističe Andrić.

Dodaje da radnici iz Sjeverne Makedonije jesu poželjniji za rad u Hrvatskoj od primjerice Filipinaca, bliskija im je kultura, pa i jezik, i lakša je komunikacija.

Otkriva da se i sa Slovencima razgovara o modelu da njihove radnike zaposlimo ljeti kod nas, a da naši zimi odu u Sloveniju, koja ima razvijeniji zimski turizam. I na tome će se raditi u suradnji sa slovenskim sindikatom.