Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije prije dva tjedna poništilo je ranije rješenje za projekt tvornice prerade litijeve sode u poslovnoj zoni Smiljansko Polje, prema kojem investitor nije bio u obvezi izrade studije utjecaja na okoliš. Time je čitava priča s investicijom u pogon za preradu litijeve sode vraćena na početak.

Poslovni dnevnik doznaje kako tvrtka Jedro DS Innovation ne odustaje od projekta, ima cilj uskladiti se s pravnim okvirom. No, ova priča još je jednom podsjetila na jednu od najvećih boljki hrvatskog investicijskog okoliša: pravnu nesigurnost.

Ugledni strateški partner

Jedro DS Innovation je hrvatska kompanija u većinskom vlasništvu Aleksandra Devčića. Kompanija je osnovana s namjerom pokretanja pogona za preradu litijeve sode: litijeva karbonata u litijev hidroksid monohidrat, važnu sirovinu u proizvodnom lancu baterija za električna vozila i ostale suvremene namjene.

Kompanija je pred dovršetkom gradnje pogona u industrijskoj zoni Smiljansko polje nedaleko Gospića. Pogon bi pri punom kapacitetu trebao zapošljavati više od 70 ljudi, uglavnom lokalnih stanovnika i mlađih povratnika iz inozemstva koji su u inozemstvu stjecali znanja i vještine iz područja tehnologije i znanosti. Strateški partner društva Jedro DS Innovation njemački je Helm AG, jedan od globalnih lidera u dobavi materijala za energetsku industriju.

Sam Aleksandar Devčić je relativno nepoznat javnosti. Devčić je podrijetlom Ličanin, nuklearni fizičar i kemičar, unuk hrvatskog iseljenika u Rusiju. Od 2014. je bio suvlasnik i jedan od pokretača pogona za konverziju litijeva karbonata u litijev hidroksid monohidrat u Rusiji. Taj je posao bio uspješan, ali je morao biti ugašen zbog rata. Krajem 2010-ih se potpuno preselio u Hrvatsku s obitelji, a nakon 2022. godine je odlučio pokrenuti pogon na području Europske unije. U izjavi za Poslovni dnevnik Devčić potvrđuje da i dalje zainteresiran za investiciju.

“Društvo Jedro DS Innovation izgradilo je tvornicu za preradu litijeve sode temeljem pravomoćne građevinske dozvole i pozitivnog mišljenja svih nadležnih tijela Republike Hrvatske. Iznenađeni smo odlukom Ministarstva da se ponovno pokrene postupak revidiranja ranijih odluka, ali smo kao legalisti uvjereni da će i u ponovljenom postupku Ministarstvo još jednom potvrditi svoju odluku. Ako se i dogodi da Ministarstvo utvrdi da je ranije pogriješilo, čvrstog smo mišljenja da ćemo još jednom dokazati kako je naš projekt usklađen sa svim propisima te ekološki održiv.

Međutim, sve ove neočekivane radnje Ministarstva i drugih tijela značajno prolongiraju naše planirano poslovanje, dovode u pitanje strane investicije i nameću potencijalnu odgovornost za štetu. Osobito je to zabrinjavajuće iz razloga što trenutačno imamo zaposlenih 18 radnika, a planiramo zaposliti još njih 60, mahom povratnika iz inozemstva i stručnjaka koji su u stranim državama stekli znanja i vještine potrebne za rad u ovakvoj industriji”, rekao nam je Devčić.

Jednostavnija online kupovina

Nema više traženja gotovine: Dostavljaču sada možete platiti karticom

Kibernetička sigurnost

Pregled programa treće Span Cyber Security Arene

Iako je razmatrao više zemalja, odlučio se, kaže, za Smiljan zbog dobre prometne povezanosti, priključaka, infrastrukture… Osim toga, Devčić nam je potvrdio da je prije nekoliko godina renovirao djedovu kuću nedaleko pogona za konverziju litijeva karbonata u litijev hidroksid monohidrat u Smiljanu i koristi je kao vikendicu.

U 2024. godini Ministarstvo gospodarstva izdalo je jedino mišljenje koje se odnosi na ovu poslovnu ideju i projekt, na temelju kojeg je ishođena građevinska dozvola za izgradnju pogona za preradu litijeve sode. Prema tom Mišljenju kod prerade litijeva karbonata u litijev hidroksid monohidrat prethodna procjena učinka na okoliš (tzv. studija o utjecaju na okoliš) nije potrebna. U ranijoj fazi poslovanja, 2023. godine, u sklopu analize tržišta na kojima bi Društvo moglo poslovati, pribavljeno je mišljenje za mogućnost pokretanja proizvodnje drugog proizvoda.

“Međutim, naša tvrtka nije izrađivala pripadajuće elaborate niti je razvijala tu ideju jer smo odlučili usmjeriti se na proizvodnju litijeva hidroksida monohidrata. Kako je pogon izgrađen za preradu litijeva karbonata u litijev hidroksid monohidrat, Grad Gospić je ispravno postupio dodjelom građevinske dozvole”, poručuju iz tvrtke.

Spomenuto područje regulirano je Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. Uredba ima tri priloga u kojima su popisane sve aktivnosti koje zahtijevaju ocjenu o potrebi provedbe prethodne procjene učinka na okoliš. Izgradnja pogona za preradu litijevog karbonata u litijev hidroksid monohidrat nije obuhvaćena popisom aktivnosti u prilozima Uredbe te stoga spada u djelatnosti za koje zakonodavni okvir ne propisuje provedbu prethodne procjene učinka na okoliš. Jedro DS Innovation koristi klasični proces pretvorbe litijeva karbonata u litijev hidroksid monohidrat, koji omogućuje sigurno i relativno jednostavno pretvaranje u finalni proizvod visoke čistoće.

Proizvodni proces zasnovan je na zatvorenom, kružnom vodenom toku, koji minimizira potrošnju vode i potpuno otklanja ispuštanje otpadnih voda u okoliš. Cijeli postupak prerade zatvoreni je krug i ne može doći do ispuštanja litijevih spojeva, soli ili vapna koje se koristi u procesu u okoliš.

Zatvoreni krug

“Sama eksploatacija litija kao rude može biti izrazito štetna za okoliš, ali prerada sirovine – litijeva karbonata – kakva će se odvijati u Smiljanu ne smatra se opasnom za okoliš. Društvo ne planira pokrenuti aktivnosti u smislu rudarenja ili prerade rude, a investitor i suradnici se nikad time nisu bavili. Litijev karbonat dostupan je u ljekarnama kao lijek, a svaki mobitel i električni automobil u sebi sadrže litij-ionske baterije”, poručuju iz tvrtke.

Litij je neizostavan element u provođenju politike smanjenja emisija i dekarbonizacije ekonomije koju provodi Europska unija te će u predstojećim desetljećima biti ključna sirovina za proizvodnju baterija za električna vozila i drugo. Jedan od ciljeva kompanije Jedro DS Innovation je povećati upotrebu recikliranog litijevog karbonata u proizvodnom lancu. To će umanjiti potrebe za iskapanjem litija u svijetu te smanjiti emisiju stakleničkih plinova.

Europski proizvođači obvezni su povećati udio recikliranog litija u svojim proizvodima u skladu s Uredbom o baterijama EU-a i Aktom o kritičnim sirovinama. Stoga je prerada recikliranog litijevog karbonata dobra poslovna prilika, ali i prilika za snažno pozicioniranje Hrvatske kao dobavljača kritične sirovine za europsko tržište. Razlika u čistoći industrijskog i recikliranog litijevog karbonata je neznatna. Ono što je bitno za naglasiti je da bi u pogon litijev karbonat dolazio kao sirovina pripremljena izvan Hrvatske. To znači da se u Hrvatskoj ne bi obavljala reciklaža niti bi, kako kritičari tvrde, dolazile iskorištene baterije i drugi predmeti za reciklažu, već samo i isključivo litijev karbonat.