Iako nam je građevinarstvo jedna od najjačih industrija, tvrtka koja je dosad obavila najviše poslova energetske obnove u Hrvatskoj jedna je slovenska tvrtka, tvrdi zamjenik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir.

On je u petak na Zagreb business summitu na Zagrebačkom velesajmu upozorio na to da se velike hrvatske građevinske tvrtke uopće ne javljaju na natječaje energetske obnove.O tome koja je to slovenska tvrtka tako aktivna gdje hrvatski građevinari nisu nije želio govoriti. Procjenjuje pak da će se do 2030. godine u Hrvatskoj na poslovima energetske obnove obrnuti ukupno 128 milijardi kuna.

Nejasni kriteriji
"Iznenađuje me što domaći građevinari ne pokazuju interes, i to iako se trudimo učiniti sve kako bismo im to područje učinili zanimljivim", kaže Uhlir.Građevinari pak upozoravaju na to da su i te kako zainteresirani za takve poslove, ali da model nije do kraja definiran. Ključan je problem što nisu jasno propisani uvjeti povrata investicija. Dragutin Kamenski, direktor Kamgrada, kaže da je i te kako zainteresiran za poslove energetske obnove.

Navodi da nije problem u tome što bi se građevinske tvrtke, kao investitori u takve projekte, trebale same zaduživati i potom povrat tog zaduženja financirati kroz uštede energije."Međutim, činjenica da uvjeti u kojima se ostvaruju uštede nisu jasno definirani jest problem i zato nam treba adekvatna regulativa", kaže Kamenski. Dodaje da se niti jedna ozbiljna kompanija ne može zadužiti u uvjetima u kojima ne zna kako će taj dug točno vratiti.

Otvoreni prozori
Zdenko Karakaš, direktor HUP-ove Udruge poslodavaca u graditeljstvu, kaže da je bez definiranja uvjeta pod kojima se ostvaruju uštede to vrlo rizičan model. "Zamislite samo koji su sve rizici ako se neka velika građevinska tvrtka odluči zadužiti i kao investitor u energetsku obnovu limenki na zagrebačkom Borongaju, a da nisu jasno definirani uvjeti vezani uz te uštede", pita se Karakaš. Primjerice, ne zna se čak ni kako bi se ostvario povrat u situaciji da neki stanar voli zimi držati otvoren prozor, a o tome ovisi povrat investicije. "O spremnosti hrvatskih građevinara najbolje govori podatak  da su slovenski građevinari u pet puta goroj situaciji i da za sve važnije poslove u Sloveniji zovu hrvatske građevinare", zaključuje Karakaš.