S pozicije izvanrednog profesora zagrebačkog Agronomskog fakulteta Mario Njavro nedavno je imenovan pomoćnikom ministra poljoprivrede, vodit će Upravu za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj i međunarodnu suradnju. Problematika koju je naslijedio na mjestu pomoćnika vrlo je užarena, riječ je o programu ruralnog razvoja RH do 2020. koji je izazvao žestoke kritike poljoprivrednika.

Uskoro će godinu dana kako je zaključen prvi natječaj iz programa ruralnog razvoja, onaj za mjeru četiri, te pola godine od objave liste odabranih projekata. Radi se o potporama većim od 1,3 milijarde kuna, no isplaćeno je tek 4,56 milijuna kuna. Što je uzrok sporosti? Hoćemo li s takvim tempom izgubiti vrlo izdašne potpore?
Potpuno razumijem zabrinutost poljoprivrednika i javnosti. Ubrzanije povlačenje sredstava iz fondova Europske unije jedan je od prioriteta nove Vlade. U tom smislu, a vezano uz fond ruralnog razvoja, u ovom trenutku još nismo u opasnosti od gubitka sredstava, ali cjelokupan proces raspisivanja natječaja, obrade predmeta i isplate ne samo da ćemo ubrzati već ga i pojednostavniti te učiniti transparentnim.

Odabrani projekti izazvali su žestoke kritike nezadovoljnih sudionika natječaja. Naime, 11 vlasnika za 20 tvrtki dobilo je više od 500 milijuna kuna. Mnogi traže poništenje natječaja ili njegovu reviziju?
Nakon što sam imenovan pomoćnikom ministra napravljen je dubinski uvid ne samo kod mjere četiri već za sve natječaje. Sagledani su svi aspekti, od broja prijava i njihove kvalitete do uklapanja u kriterije pravilnika. Razrađeno je nekoliko scenarija kako bismo ubrzali postupak i namjera je da gospodarstva odluke dobiju što prije. Ne mogu reći bit će to sutra ili za tjedan dana, no bit će uskoro. Istodobno radimo intenzivno i na novim natječajima kako bismo povukli što više sredstava i investirali ih tamo gdje i pripadaju, u ruralni prostor.

Niste odgovorili, bit će ili neće revizije odobrenih projekata, s brojnih adresa to traže i očekuju?
Važno je naglastiti kako se kontrola prijavljenih i odobrenih projekta provodi i u tijeku prijave projekta, ali i njegove provedbe. U tom smislu razlikujemo redovite i izvanredne kontrole. Kontrole provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ali projekti su podložni i kontroli drugih tijela. Između ostalog projekti su podložni i reviziji EU. Kao što sam već rekao sve što se poduzima ide u smjeru rješenja u okviru zakona i ciljeva ruralnog programa. Moramo biti sigurni da se sredstva koriste namjenski i sukladno pravilima EU. Za sve projekte kod kojih se to utvrdi postoji spremnost da idu u realizaciju što prije.

Inspektori Europske komisije bili su u nadzoru i navodno su tražili upravo projekte koji su na nišanu poljoprivrednika i njihovih udruga jer je nekoliko vlasnika više povezanih tvrtki dobilo maksimalnu potporu od pet milijuna eura po projektu, odnosno od 35 do više od 150 milijuna kuna.
Glavni cilj nadzora bila je zapravo revizija isplata iz IPARD-a koji završava krajem ove godine. S obzirom na brojne pritužbe na mjeru četiri revizori su tražili na uvid neke projekte. Njihovo pisano očitovanje očekujemo, a u međuvremenu i naša Agencija provodi dodatne provjere.

Sve brojniji su i zahtjevi za izmjenom samog programa ruralnog razvoja. Ušli smo već u 2016. a program vrijedi do 2020. Prema pravilima EU moguće ga je tri puta mijenjati u razdoblju provedbe, što namjeravate učiniti?
Svjesni smo velikih očekivanja, no ja dolazim iz znanstvene zajednice i nisam naučen raditi preko noći, na silu. Moj pristup je analitički, treba dobro razraditi problematiku i naći dugoročno održivo rješenje. Možda će takav pristup biti sporiji ali će vjerujem, rezultati biti bolji. Poanta nije samo podijeliti izdašne potpore već u fokusu moraju biti projekti koji će s novom dodanom vrijednosti povećati konkurentnost gospodarstava, a ne da sve završi na gomilanju mehanizacije koja ne doprinosi učinkovitoj proizvodnji, smanjenju troška ili povećanju kvalitete proizvoda.

Udruge koje okupljaju obiteljska gospodarstva strahuju da bi nam se mogla dogoditi industrijalizacija agrara opstane li limit od pet milijuna eura po projektu.Traže da se u prvi plan stave obiteljska gospodarstva jer, ona su stup očuvanja i razvoja ruralnih prostora.
Izvorno su bili planirani niži limiti, zašto su povećani na pet milijuna eura ne bih špekulirao. Izmjenama koje najavljujemo bit će smanjeni kao i intenzitet potpore. Smatram da onaj tko traži potporu mora i sam nešto uložiti, a ne da dobije 90 posto sredstava. Takva potpora potiče špekulativne projekte, nepotrebna i rizična ulaganja. Cilj je poticati ulaganja sa manjim iznosima, kod nas se doista može puno napraviti i sa skromnijim sredstvima. Uostalom, pokazuje to i podatak o prosječnoj vrijednosti kandidiranih projekata, radi se o 300 tisuća eura, ali i iskustva drugih zemalja s potporama između 0,5 i 2 milijuna eura. Nema straha, neće biti industrijalizacije, učinit ću sve da u sustavu ima mjesta i za mala i za velika gospodarstva.

Poljoprivrednici tvrde, treba im vjerovati jer sve više putuju izvan granica RH i razmjenjuju iskustva, da su naši zakoni i pravilnici restriktivniji nego u ostalim članicama EU. Zašto je to tako?
To očito nije boljka samo akata vezanih uz poljoprivredu nego cijelog našeg sustava javne uprave. Traži se veliki broj dokumenata, procedura nam je spora i neučinkovita. Mijenjat ćemo sve te pojedinosti, već su inicirani postupci bolje i kontinuirane suradnje među ministarstvima, a ne tek povremene i ovisne o pojedinim situacijama. Posebno je to važno za ruralni program jer on uključuje mnoge segmente koji nisu poljoprivredni. Planiramo da novi natječaji budu kreirani sektorski, a ne da su na istoj listi mljekari, voćari, svinjogojci… Na razini sektora kriteriji mogu biti jasniji, a i provedba je jednostavnija pa i kontrola. Pripremamo i strategiju, bit će to kvalitetna podloga za buduće terminsko razdoblje, nakon 2020. godine. Želimo bržom i jednostavnijom procedurom donijeti europski novac u naš ruralni prostor, da se on oplemeni i oživi, da očuvamo krajobraz, izgradimo komunalnu i ostalu infrastrukturu što su uvjeti da se dogodi i demografska obnova mnogih danas devastiranih područja. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Bit će izmjena

Bili ste prošli tjedan u Bruxellesu, jeste li razgovarali i o ruralnom programu?
Bio sam u EK i razgovarali smo o izmjenama. Bilo mi je bitno iz prve ruke saznati kakva je procedura i što je s korištenjem sredstava i provođenjem natječaja u tom periodu. Moram priznati da mi je taj razgovor donio prilično olakšanje. Izmjene je moguće napraviti u periodu od nekoliko mjeseci, a u isto vrijeme možemo nastaviti provoditi natječaje koje smo već objavili. To znači da izmjenama možemo pristupiti u relativno kratkom roku bez da naši korisnici osjete zastoj u povlačenju sredstava. Stoga ovih dana razgovaramo, konzultiramo se, slušamo dionike iz ruralnog prostora kako bi izmjene bile svrsishodne i kako bismo zajedno došli do najboljih rješenja.