Tržište usluga čišćenja i održavanja u Hrvatskoj je vrijedno oko 400 milijuna kuna i iz godine u godinu bilježi rast. S ulaskom Hrvatske u Europsku uniju moglo bi, tvrde upućeni, dodatno porasti i zbog standarda koje Unija nameće, posebno u segmentu javnih zdravstvenih ustanova, koje nerijetko tu uslugu nisu izdvojile u posebnu djelatnost.

Prema grubim procjenama, u toj je uslužnoj djelatnosti, koja nema svoju klasifikaciju u Nacionalnom registru djelatnosti, zaposleno oko 5000 radnika, i to su uglavnom NKV, koji rade za minimalac ili neznatno veću plaću. No, zbog otvaranja granica Europske unije i mobilnosti radne snage pojedini poslodavci već najavljuju da će radnike u budućnosti potražiti u Bugarskoj i Rumunjskoj, gdje je radna snaga jeftinija.Premda bi na taj način mogli biti konkurentniji, iz Ministarstva rada neslužbeno doznajemo da ne očekuju veliku migraciju radnika iz tih zemalja jednostavno zato što svi poslodavci u Hrvatskoj, bez obzira na to zapošljavali Hrvata ili Rumunja, ne mogu radnika platiti manje od propisanoga minimalca. I u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) slažu se da hrvatski minimalac ne osigurava egzistenciju zbog koje bi stranci bili spremni doći u našu zemlji, pa ne očekuju veći interes svojih članova za jeftinom radnom snagom s istoka.

VIP francuske kuharice
To, međutim, ne sprječava Alterra grupu, specijaliziranu za čišćenje i održavanje objekata, gdje su s posebnom pozornošću pratili predstavljanje Eures programa za mobilnost radne snage, koje je organizirao Zavod za zapošljavanje, a njihov je primarni interes upravo radna snaga s Istoka, Rumunji, Bugari, ali i Srbi i državljani BiH. Iako im je niska cijena rada posebno zanimljiva, jer bi na taj način bili konkurentniji na hrvatskom tržištu, pitaju se tko je u slučaju zapošljavanja radnika iz tih zemalja odgovoran za njihov smještaj, ali i što će se dogoditi u slučaju da takvom radniku daju otkaz. "Nama nisu zanimljivi samo radnici s istoka Europe nego iz svih dijelova Unije. Uz čišćenje i održavanje, pružamo kompletnu VIP uslugu svojim klijentima. To znači da nudimo usluge održavanja kućanstva, okućnice, poslovnih prostora, odlaske u kupnju, ali i kuhanje, primjerice. Ako naš klijent, primjerice, europski diplomat sa zagrebačkom adresom, želi francusku kuharicu, to mu želimo osigurati", objašnjava Karlo Dekanić, vlasnik Alterra grupe, koja prema prošloj godini bilježi rast od 30 posto u segmentu usluga koje pružaju kućanstvima.

S kolektivnim nekonkurentni
Najveća grupacija u sektoru čišćenja i održavanja u Hrvatskoj je Adria servis, tvrtka koja je nastala na temeljima outsorcinga djelatnosti održavanja iz Plive. Danas je to tvrtka s brojnim referencama za koju radi 750 ljudi. Kako kaže Marko Santro, član Uprave, u razvoj ulažu više od tri milijuna kuna na godinu, a godišnji im je promet oko 180 milijuna kuna. "Jednostavno smo odustali od javljanja na javne natječaje jer nismo konkurentni cijenom. Ne samo da su naši radnici plaćeni više od konkurencije, nego mi jedini u branši imamo i kolektivni ugovor, što nam jamči zadovoljne radnike koji su temelj našeg poslovanja. Spuštanjem cijene rada ne želimo ugroziti naše vjerne radnike koji su visokospecijalizirani s obzirom na to da mi održavamo i čistimo uglavnom tvrtke koje imaju posebne norme održavanja, poput Plive, Galapagosa, Glaxa, Veterine, Zvijezde, Francka, PIK-a Vrbovec i sličnih", objašnjava Santro, dodajući kako se nakon otvaranja granica neće okrenuti jeftinijoj radnoj snazi s istoka EU.

Najveći hrvatski outsourcing
I Luxor grupa nastala je izdvajanjem sektora održavanja, čišćenja i ugostiteljstva iz HT-a davne 2002. godine, kada je tu tvrtku napustilo 650 radnika. Danas je riječ o respektabilnom biznisu koji se sastoji od četiriju tvrtki kćeri i zapošljava ukupno 1100 ljudi, a od toga je njih 900 zaposleno samo na poslovima održavanja i čišćenja. Kako ističe Mislav Kraljević, izvršni direktor za razvoj, tvrtka danas ostvaruje oko 100 milijuna kuna prihoda godišnje. "Luxor je bio najveći hrvatski outsourcing", kaže Kraljević, dodavši kako tvrtka danas ima podružnice u Luksemburgu i Srbiji, a moguće je i daljnje širenje u regiji."Tržište čišćenja i održavanja u Hrvatskoj se počelo razvijati prije desetak godina dolaskom stranih kompanija koje su te usluge odlučile izdvojiti iz matičnog poslovanja, što se pokazalo isplativijim. Mi danas, nakon 11 godina na tržištu, imamo čak 400 klijenata i rastemo", napominje Kraljević, dodajući kako oni, barem zasad, novu radnu snagu neće tražiti na Istoku. "Naši su radnici plaćeni iznad prosjeka branše", naglašavaju u Luxoru. Problem te djelatnosti, slažu se gotovo svi glavni akteri na tržištu, nisu cijene rada, već tvrtke koje zbog nepodmirivanja plaća, poreza i doprinosa na brojnim natječajima nastupaju s dampingom. Kako neslužbeno doznajemo, mahom je riječ o tvrtkama u državnom vlasništvu poput Pletera, koji radi pod patronatom Ministarstva obrane, a vodi ga general-pukovnik Marijan Mareković. Pleter, potvrdio nam je Mareković, ima uglavnom klijente iz državne službe i godišnje od usluga čišćenja ostvaruje oko 10 milijuna kuna prometa, ali odbacuje optužbe o dampingu.

Velik prostor za rast
"Ima prostora za rast u djelatnosti čišćenja, kako u realnom sektoru tako i u državnim tijelima i ustanovama. Najveći problem tržišta nelojalna je konkurencija, koja radi na crno, i tu bi zakonodavac trebao uvesti reda. Prosječna isplaćena bruto plaća s uključenim troškovima prijevoza u djelatnosti čišćenja u Pleteru u siječnju 2013. iznosila je 4119,47 kuna", ističe general Mareković. Petar Lovrić, predstavnik malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u i vlasnik tvrtke za čišćenje i održavanje Ekus koja zapošljava 750 radnika, kaže da će i dalje radnike regrutirati samo u Hrvatskoj. "Ta je djelatnost i tako dampingom u javnom sektoru dovedena do ruba isplativosti, pa mi danas uglavnom zapošljavamo radnike na minimalac, i to na nepuno radno vrijeme. Taj posao obavljaju uglavnom NKV radnici zbog prava iz mirovinskog i zdrastvenog sustava, a prihodi od minimalne plaće nisu dovoljni za pokrivanje troškova smještaja za strance, pa ne vjerujem da će zbog toga biti značajnih migracija u Hrvatsku", zaključuje Lovrić.