Idućeg tjedna Vlada bi konačno na stol trebala dobiti dva dugo iščekivana papira: obvezujuće ponude za kupnju Hrvatske poštanske banke. Bolja od njih odlučit će koja će bankarska grupacija povećati svoj udio tržišnog kolača za 4,3 posto i promijeniti odnose snaga.

Iako će prema najavama iz Banskih dvora prevagnuti financijski izdašnija ponuda zbog lošeg stanja državnih financija, u bankarskim krugovima izvjesnim se smatra da će austrijski Erste odnijeti pobjedu nad mađarskim OTP-om. Ako se takav scenarij i odigra, u OTP-u ne namjeravaju sjediti skrštenih ruku; potencijalne akvizicije skeniraju se gotovo svakodnevno, a jedna od njih mogla bi biti i domaća Hypo banka.Razmišljanju da će baš Erste preuzeti HPB u prilog najviše ide financijski izdašnija ponuda u neobvezujućem dijelu nadmetanja. Prije detaljnog dubinskog snimanja poslovnih procesa i kreditnog portfelja HPB-a, Ersteova ponuda težila je 130,2 milijuna eura, dok je OTP nudio raspon od 92,2 do 118 milijuna eura, no treba uzeti u obzir da se brojke itekako mogu promijeniti do podnošenja obvezujućih ponuda. Veću težinu nagađanjima da je Erste favorit daju nedavni medijski istupi resornog ministra Slavka Linića u kojima je, kao svijetli primjer bankarskog poslovanja u smislu brige prema klijentima i olakšavanja otplate, izdvojio upravo tu banku.

Činjenica je da su slične poteze povukli više manje svi kreditori, no za njih je ministar ustvrdio da ih je 'baš briga za probleme građana'. Premda se ministrova gorčina mogla objasniti višemjesečnim pregovorima s bankarima oko izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju, mnogi na tržištu takvu formulaciju protumačili su kao očitu naklonjenost jednom od ponuđača.Iako uredno posluje s dobrim rezultatima, a u nekim segmentima poslovanja raste brže od tržišta, mađarskom OTP-u kao najveći krimen na teret se stavljaju njegova 'krvna zrnca'. Naime, matičnoj  banci jedan od većih dioničara sa 8,5 posto udjela je Mol čije interese u grupaciji zastupa i predstavnik naftne kompanije u nazornom odboru. Budući da je sukob dvaju strateških partnera Vlade i Mola oko neproporcionalnih upravljačkih prava u Ini eskalirao do prijetnji izlaskom mađarske strane, ta okolnost nesumnjivo otežava poziciju mađarske banke u Zagrebu.

Obje bankarske grupacije čvrsto se drže medijske šutnje koju nameće proces prodaje, no zato financijski krugovi vrve spekulacijama. Poput austrijskog konkurenta, ni OTP banka ne krije svoje ambicije za jače osvajanje bankarskog tržišta. To je moguće samo vlastitim snagama organski ili akvizicijama onih koji su već osvojili dio tržišnog kolača. No, budući da jačeg kreditnog rasta u uvjetima krize nema, izgledno je da će se za jači tržišni iskorak trebati posezati za akvizicijama. Ne uspije li u preuzimanju Hrvatske poštanske banke, OTP bi mogla fokus okrenuti prema gotovo dvostruko većoj Hypo Alpe-Adria banci. Neslužbene informacije iz bankarskih krugova govore da načelni interes za domaći Hypo postoji, no čeka se konačna odluka Vlade za HPB.

Dubinsko snimanje stanja ('data room') za Hypo je otvoren do sredine iduće godine, a s obzirom na to o kojem se obimu posla radi gotovo je nemoguće istodobno snimanje situacije u dvije potencijalne akvizicije. Je li plan B Hypo, iz OTP-a u Budimpešti nisu htjeli ni potvrditi ni demantirati. "Pažljivo ćemo razmatrati svaku pojedinačnu mogućnost akvizicija u regiji i u Hrvatskoj", poručili su na pitanje sudjeluje li OTP u snimanju poslovanja u Hypou i ima li interesa za kupnju izgube li utrku s Ersteom. Iz krugova bliskih Hypou doznajemo da službenih ponuda dosad nije bilo, no i da se one prije zatvaranja 'data rooma' niti ne očekuju.Ulozi u ovom preuzimanju možda se čine relativno mali sa 4,3 posto tržinog kolača na prodaju, no u pitanju je rošada među najvećima i pravovremeno zauzimanje startnih pozicija prije nego krene (očekivano blagi) oporavak.

Sa 17,9 milijardi kuna miraza aktive HPB-a Erste bi veličinom preskočio PBZ te postao druga po veličini banka s oko 79 milijardi kuna imovine i se opasno približio vodećoj Zagrebačkoj banci. Značajan vjetar u leđa dobio bi i OTP; sa 8. pozicije na tržištu preskočili bi Splitsku banku i zauzeli šestu poziciju. Bitan faktor koji treba uračunati su planovi ruskog Sberbanka koji je odmah najavio da ga ne zanima biti omanji igrač. Premda nije sudjelovao u utrci za posljednju veliku državnu banku, što je izazvalo poprilično razočaranja u Vladi, Sberbank uskoro će otkriti strategiju za srednju i istočnu Europu, uključujući i Hrvatsku. S obzirom na ambicije i moć vlasnika da ih ostvari, ne bi čudilo da ubrzo uslijede nova bankarska preslagivanja.