Vlada RH trebala bi na idućoj sjednici donijeti Uredbu o gospodarskom programu koja uređuje model po kojem će poljoprivredna gospodarstva ostvarivati pravo na zakup državnog zemljišta na rok od 50 godina.

Raspoloživi hektari alfa i omega su agrarnog biznisa stoga je gospodarski program (GP) u fokusu poljoprivrednika uz dvojbe o (ne)legalnosti i mogućim pogodovanjima s obzirom na termin usvajanja.

Prigovor Života

Zašto se ministru poljoprivrede Davoru Romiću žuri donijeti novi gospodarski program u jeku ljeta, na izmaku tehničkog mandata?

Najavljivao je novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, no zakona nema, a gura se GP, i to ne po uvriježenom 
postupku.

Prijedlog novog GP-a objavljen je prvog srpnja samo na web stranici e-savjetovanja, ne i na portalu ministarstva, dok je Agencija za poljoprivredno zemljište kratku vijest objavila tek 12. srpnja navodeći da javna rasprava završava 16. srpnja.

Namjeru ministarstva i Agencije da prekrše zakonski rok od 30 dana (znaju li poljoprivrednici uopće za portal e-savjetovanja?) zaustavila je udruga OPG-a Život žalbom povjerenici za informiranje Anamariji Musa. Ona je Romića upozorila na obvezan zakonski rok, naložila da obavijest o savjetovanju mora biti i na webu ministarstva, te neka pravodobno donese godišnji plan savjetovanja i ažurira ga po potrebi. GP-a u kalendaru javnih savjetovanja za 2016. nema.

Romić je u resoru naslijedio golem nered, no to nije opravdanje da nastavlja istim stilom. Njegov prethodnik Tihomir Jakovina u travnju 2015. izmijenio je zakon o poljoprivrednom zemljištu u kojem (čl. 40) stoji da će Vlada Uredbe o Agenciji za poljoprivredno zemljište i za novi godpodarski program donijeti u roku 90 dana. Uredba o Agenciji usvojena je uz mjesec dana probijanja roka, GP nije ugledao svjetlo dana.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Onaj iz 2013. nije usklađen s izmjenama zakona iz 2015. Zbog toga su upitni, odnosno protuzakoniti svi natječaji nakon srpnja 2015., a time i ugovori o zakupu državnog zemljišta, tvrdi poznavatelj problema zemljišne politike uz jamstvo anonimnosti i podsjeća da je samo u Udbini u zakup dano oko 3000 ha.

“Cijela Hrvatska zna da gospodarski program omogućava ‘muljanje’. Zašto se baš sada požuruje donošenje i je li uopće zakonito da tako važnu odluku donosi tehnička Vlada RH? Očito je riječ o namještanju zemljišta nekim lobijima”, upozorava i dodaje da su bivši propisi o pravu prvenstva na zakup bili transparentniji od bodovanja iz gospodarskog programa.

Kako u Ministarstvu poljoprivrede obrazlažu ljetnu inicijativu za GP iako se ne zna kad bi mogao biti usvojen novi zakon o poljoprivrednom zemljištu? Kršenje zakonskog roka za javnu raspravu ne vide spornim. Željeli su “što prije osigurati uvjete za raspisivanje javnih poziva za dodjelu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na temelju novog GP-a pa su u prvom koraku otvorili e-savjetovanje u trajanju od 15 dana, no zbog većeg interesa javnosti rok su produžili za još 15 dana, do 4. kolovoza”. Upozorenje povjerenice za informiranje o nezakonitom postupanju ne spominju.

Rok instruktivan

Na upit jesu li nakon srpnja 2015. svi natječaji i ugovori o zakupu državnih hektara nezakoniti iz Romićeva kabineta kažu: “Rok od 90 dana je instruktivni rok Vladi RH za donošenje Uredbe, a izmjenom zakona o poljoprivrednom zemljištu GP nije stavljen izvan snage već se primjenjuje do donošenja novog.”

Prednost novom GP-u prije usvajanja novog zakona o poljoprivrednom zemljištu dali su jer je “donošenje zakona dug i složen postupak propisan poslovnikom Sabora, a s obzirom na njegovo raspuštanje, dinamika aktivnosti koncentrirana je na izradu Uredbe o GP-u kako bi se efikasnije provodio važeći zakon i otklonili uočeni problemi.”

U novoj je uredbi, ističu, radikalno izmijenjen sustav bodovanja jer je naglasak stavljen na vrstu proizvodnje, pri čemu najveći broj bodova donosi stočarstvo, pa trajni nasadi, sjemenarstvo, povrćarstvo, te ratarstvo. Cilj je, tvrde, postići ravnotežu prava zakupa zemljišta u vlasništvu RH između malih (OPG i obrti) i velikih gospodarskih subjekata.