Sberbank, najveća ruska banka i ujedno najveći vjerovnik Agrokora, namjerava  podebljati rezervacije na potraživanja od koncerna na 50 posto plasiranih mu kredita. Rekao je to u četvrtak u Moskvi Herman Gref, predsjednik Uprave banke, a njegove izjave prenio je Bloomberg. Znači li to da Sberbank na kraju računa s otpisom polovice potraživanja po kreditima Agrokoru ili je samo konzervativan u politici rezervacija?

U samoj namjeri izdvajanja dodatnih rezervacija iskusniji financijaši ne vide ništa neobično. Naročito zna li se da vodeća ruska banka u ovoj godini bilježi snažan rast financijskog rezultata. “Kad ćeš jačati rezervacije ako ne u vrijeme kad imaš velik skok dobiti”, reći će jedan bankar. Neto dobit Sberbanka u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prošlu porasla je čak 54 posto (na 2,7 mlrd. USD), a u taj rezultat već su ugrađene nemale rezervacije za Agrokor. Iz banke su već pri objavi kvartalnog rezultata sugerirali da su “stvorili dovoljne rezerve za velikog dužnika, međunarodni maloprodajni lanac”. To je popraćeno tvrdnjama da su 30 posto plasmana Agrokoru već rezervirali. Gref je i jučer podcrtao da u travnju s rezervacijama idu samo korak dalje, čime se one dižu na 50 posto.

Međutim, u cijeloj toj priči zanimljivije od same činjenice akumuliranja rezervacija je upadljiva pričljivost o rezervacijama. To baš nije svojstveno bankarima. Kad se neki plasman i zaljulja, i kad ga zbog rizika naplativosti pokrivaju rezervacijama, obično to ne stavljaju na sva zvona, pogotovo ne precizne “dimenzije jastuka” i pogotovo ne ako krajnji ishod nekog predmeta nije posve jasan.
Znači li to da pričljivošću i “transparentnošću” Sberbank zapravo šalje poruku nekome od dionika slučaja Agrokor, tko je taj netko i što je cilj, odnosno što sve skupa znači u smislu pregovaračkih pozicija? Ta su pitanja zasad u domeni nagađanja. Ali izvjesno je da ruske banke trenutno nisu zadovoljne svojim statusom u okviru postupka izvanredne uprave.

Vezano uz Agrokor Rusi su već upriličili nekoliko komunikacijski intrigantnih epizoda. Nakon one s ambasadorom Anvarom Azimovim (prvo oštar istup glede Agrokora i kreditiranja, pa povlačenje praćeno otvorenom kritikom ruskih bankara), toplo-hladnu kombinaciju javnih poruka nešto kasnije ponudio je i drugi čovjek VTB banke Juri Solovjev istupom o (ne)vjerodostojnosti poslovnih knjiga Agrokora. Ukratko, prvo je prema Upravi i vlasniku koncerna ispalio oštre kvalifikacije, da bi potom završio s manje pamtljivim “nepravilnostima u vođenju poslovnih knjiga”. Malo tko je to pripisao istrčavanju.
Tako i u jučerašnjoj Grefovoj najavi podizanja rezervacija na 50 posto mnogi naslućuju druge primisli, mada je on istodobno sugerirao konstruktivnost u rješavanju krize Agrokora. “Trenutno pregovaramo s Vladom i klubom kreditora o tome kakvo je restrukturiranje potrebno i što ćemo raditi dalje. Zasad je rano bilo što drugo komentirati”, rekao je.

Očito je da to vrijedi i za komentiranje sudjelovanja Sberbanka u idućoj tranši osiguranja dodatne likvidnosti za Agrokor kad se za to ukaže potreba. Podsjetimo, u nedavnoj prvoj tranši likvidnosne injekcije u režimu izvanredne uprave ruske su banke odbile sudjelovati. Razlog tome bilo je to što nije udovoljeno zahtjevu Sberbanka da se i njegov interventni kredit od 100 milijuna eura iz ožujka (prije aktiviranja lex Agrokora) tretira kao zaduženje s prednošću namirenja, odnosno najstarija tražbina, jer je odobren u najtežim trenucima za plaćanja dobavljača i poreza te plaće. Kako u tom zahtjevu nisu uspjeli, u koncern se ubacilo 80 umjesto planiranih 150 mil. eura likvidnosti, ali s obzirom na novčane tijekove u sustavu Agrokora to je ispalo dovoljno, barem za prvu ruku. Izloženost dviju ruskih banaka Agrokoru i mimo toga se trenutno procjenjuje na blizu 1,7 milijardi eura. Hoće li se u novoj tranši likvidnosti ponovno  angažirati, još se ne zna. Isto vrijedi i za tumačenja posljednjih izjava prvog čovjeka Sberbanka o Agrokoru.