E-trgovina nastavlja nezaustavljivi rast i sve više mijenja navike potrošača, kako europskih, tako i hrvatskih. Prema istraživanju o potrošačkim navikama koje je proveo HGK krajem prošle godine 71 posto građana kupuje na internetu, a gotovo svaki drugi u web trgovinama registriranim u trećim zemljama.
Denis Čupić, predsjednik Udruge trgovine i logistike, vjeruje kako je, između ostalog, zabrana rada nedjeljom puno potrošača ‘prebacila’ online, ali i da kao država imamo priliku iskoristiti promjenu iz kupovine u dućanu u kupovinu na laptopu u svoju korist. Čupić tvrdi da ćemo za par godina zasigurno vidjeti i da će se dio prehrambenih proizvoda početi naručivati online, a pitanje je odakle će ti proizvodi dolaziti.
U fiskalnom sustavu
“Neće dolaziti iz neke udaljene zemlje, ali možda će dolaziti iz Slovenije ili Mađarske ili će RH izvoziti u te zemlje. Moramo se pitati gdje u sektoru trgovine želimo biti za pet godina, a gdje smo danas”, rekao je Čupić i dodao: “Hrvatska je danas zemlja u koju većinom roba ulazi. Hrvatski građanin kupuje majicu proizvedenu u Bangladešu preko platforme u Poljskoj, a ne u Hrvatskoj. Može li možda kod nas postojati platforma koja će takvu robu prodavati u druge zemlje? Ako već neće biti originalno hrvatska, da barem ima logistički centar od nekih 200 tisuća kvadrata kod nas otkud bi onda išla prema drugim zemljama.”
To je jedno od rješenja za koje stručnjak vjeruje da bi bili odlični za domaće gospodarstvo u trenutku promjene potrošačkih navika jer bi, ili domaćom platformom ili logističkim prostorom za neku europsku platformu za e-trgovinu, roba bila u hrvatskom fiskalnom sustavu.
“Zato je razvoj takvog skladišno-distributivnog segmenta nešto što bi RH trebala staviti kao stratešku odrednicu i što bi zapravo stabiliziralo sustav trgovine u Hrvatskoj”, smatra Čupić.
U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, promet od trgovine na malo u srpnju je bio veći za 1,4 posto, čime se nastavlja 28-mjesečni niz rasta, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Dok je promet hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 1,9 posto, neprehrambeni proizvodi ostvarili su snažan skok od 7,6 posto. Najviše su rasle kategorije kozmetike te računalne opreme i igračaka, proizvodi koji su među najtraženijima na internetskim platformama.
Zatvaranje nedjeljom
U analizi konzultantske kompanije Invesp predviđa se da će ukupna globalna online maloprodaja dosegnuti 7,4 milijarde dolara u 2025. godini. Točnije, gotovo svaki četvrti dolar potrošen u maloprodaji u svijetu dolazit će iz e-trgovine. To je oko 24 posto ukupne globalne maloprodaje, što pokazuje koliko online kupovina postaje dio svakodnevnog života. Najveći udio internetskih kupaca nalazi se u dobnoj skupini od 25 do 34 godine, pokazalo je lanjsko istraživanje Eurostata. Njih 89 posto kupovalo je preko interneta.
”Osobno sam protiv zatvaranja trgovina nedjeljom. Neke članice naše udruge su da se radi nedjeljom, neke nisu. Činjenica je da je zatvaranje nedjeljom također dovelo do erozije posjetitelja šoping centara, jer je to bio dan kad je tamo najviše ljudi provodilo vrijeme. Išlo s djecom u igraonice ili prijateljima na kavu. Danas nedjeljom ljudi uzmu laptop ili tablet i gledaju online trgovine. Činjenica je da se najveći postotak online transakcija događa u nedjelju popodne”, rekao je Čupić.
Stručnjak procjenjuje da je zadnjih godina zbog e-trgovine u šoping centrima tijekom tjedna promet pao oko pet posto, no za trgovce je bilo lakše dok su imali subotu i nedjelju kako bi to izjednačili. “Sad tu nedjelju nemamo i vjerujem da bi se na razini tjedna stvarno moglo govoriti o tome da dolazimo do toga da preko 15 posto potrošnje koja je bila generirana u stacionarnoj trgovini sada završi kao kupovina online”, smatra Čupić.
