Za nautički sektor je pandemijska kriza trajala jedva jedno ljeto, pokazala je analiza o popunjenosti kapaciteta te poslovanja u marinama koju je u petak objavio Državni zavod za statistiku, prema kojoj je lani na Jadranu bilo više plovila nego u predpandemijskoj 2019. godini, a porastao je i prihod. K tome, ove godine nastavljaju se ulaganja u proširenje kapaciteta i rast kvalitete u hrvatskim marinama, pa je samo ACI u prvom kvartalu uložio 24 milijuna kuna u svoje četiri marine.

Popunjenost 63 posto

Istraživanjem DZS-a obuhvaćeno je 206 luka nautičkog turizma, i to 85 marina (od toga 21 suha marina), 83 sidrišta, 15 privezišta te 23 odlagališta plovnih objekata. Pokazalo se da je prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2021. u marinama iznosila 63 posto, odnosno 70,3 posto je bila popunjenost vezova u moru te 41 posto na kopnu. Zabilježeno je 210.000 plovila u tranzitu, što je porast za čak 72,8 posto u odnosu na 2020. godinu.

No, dogodio se i porast plovila za 2,5 posto u odnosu na 2019. godinu. Pritom je najviše plovila u tranzitu bilo pod zastavom Hrvatske (50,2%), slijede plovila pod zastavom Njemačke (12,4%), Italije (11,2%), Austrije (6,8%) i Slovenije (4,5%). Najveći porast broja plovila u odnosu na prvu pandemijsku godinu zabilježen je kod brodova koji plove pod hrvatskom zastavom, s obzirom da je Hrvatska jaka čarter destinacija.

Jedrilice su i dalje najbrojnija plovila u hrvatskom nautičkom turizmu s udjelom od 61,6 posto, a slijede motorne jahte s 31,4 posto. U 2021. u odnosu na godinu prije u Hrvatsku je došlo 76 posto više jahti na jedra, te 60 posto više motornih jahti. Prema duljini plovila za koje je korišten vez u moru, najviše plovila bilo je duljine od 12 do 15 metara, i to čini 37 posto ukupnog broja plovila za koje je korišten vez u moru, a 28 posto je bilo plovila duljine od 10 do 12 metara. Najviše plovila za koja je korišten vez u moru, gotovo trećina od ukupnog broja, bila je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a gotovo trećina vezala se u Šibensko-kninskoj županiji. Luke nautičkog turizma u 2021. ukupno su ostvarile 946 milijuna kuna prihoda, što je 16,5 posto više u odnosu na 2020. te 3 posto više u odnosu na 2019. godinu, pokazala je analiza DZS-a. Od toga je 71 posto ostvareno od iznajmljivanja vezova, a u odnosu na 2020. prihod od iznajmljivanja vezova veći je za 12,6 posto.

Očekivano, lani je svih šest morskih županija ostvarilo porast ukupnih prihoda u odnosu 2020. godinu. Najveći prihod u 2021. godini su ostvarile luke nautičkog turizma u Šibensko-kninskoj županiji, ukupno 250 milijuna kuna, dok je Splitsko-dalmatinska županija imala 211 milijuna kuna prihoda.

Treći kvartal jači i za ACI

U statistiku DZS-a uklapa se i najveći lanac marina ACI koji je lani zabilježio rast prihoda za 21 posto u odnosu na godinu prije, a rast se nastavlja i u prvom kvartalu ove godine. Temeljem usluge dnevnog veza u ACI-u je lani ostvareno povećanje za 22,6 milijuna kuna ili 67 posto, a treći kvartal u nekim je segmentima također premašio 2019. godinu. Lani je ACI uložio 44 milijuna kuna u svoje marine.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kako su istaknuli iz kompanije povodom objave rezultata za prvi kvartal, ublažavanjem mjera za poslovne partnere čija se djelatnost provodi unutar marina realiziran je značajan rast prihoda od najamnina u iznosu od 1,1 milijuna kuna ili čak 31 posto, dok su prihodi mjesečnog veza porasli za 21 posto. Brojke dnevnog veza zadržane su na istoj razini kao i u istom razdoblju 2021. godine. “Početak godine obilježen je rastućim optimizmom vezano uz sezonu koja je planirana na razini predpandemijskih godina. Unatoč nestabilnoj geopolitičkoj situaciji na istoku Europe, ostvareni financijski rezultati pokazuju stabilnost poslovanja, ali i uobičajenu dinamiku za turistički, pa tako i nautički sektor”, kazao je predsjednik uprave ACI-a Kristijan Pavić.