S  Hrvojem Glavašem, direktorom Strateškog poslovanja i javnih poslova Ine razgovarali smo o budućim poslovnim planovima i investicijama naše najveće naftne kompanije.

Koliko ste zadovoljni prijedlogom nove Energetske strategije Hrvatske te koliko je ona na tragu Ininih potreba i planova? 
Za energetski sektor i njegov daljnji razvoj je dobro što će dobiti jedan takav krovni dokument kao što je Energetska strategija Hrvatske, a koji će ići u korak sa zahtjevima suvremenog doba.  Za Inu, ali i cijelo gospodarstvo, je važno da ona bude prilagođena potrebama našeg tržišta te da se u strategiji, ali i pratećim zakonima koji će uslijediti nakon nje, ne zanemaruju domaći energetski potencijali. Kada je u pitanju Ina, mi smo svoje buduće ciljeve definirali usvajanjem razvojnih smjernica kompanije.  Nakon godina konsolidacije i fokusa na internoj efikasnosti fokus u idućim godinama bit će na traženju novih prilika za rast i inovativnost. Ina je perjanica hrvatskoga gospodarstva i imamo obvezu, ne samo prema našim dioničarima, već i prema široj zajednici, stvarati nove vrijednosti i biti pokretač gospodarstva. Imamo znanje i snagu da to i ostvarimo. Želja nam je osnažiti naš vertikalno integrirani poslovni model koji nam osigurava profitabilnost, ali i iskoračiti u nove aktivnosti koje do sada nisu bile u našemu fokusu. Vjerujem da ćete brzo imati prilike čuti nešto konkretnije i o tome. Nastavit ćemo s istraživanjem i proizvodnjom nafte i plina u Republici Hrvatskoj koja će i nadalje biti naše ključno tržište, ali intenzivno tražimo i prilike u inozemstvu. Hrvatska ima plinski potencijal i smatramo kako ga treba u potpunosti iskoristiti. Tu vidimo prostor za napredak kako bi se investicije u istraživanje i proizvodnju ubrzale. Vjerujem da kroz otvorenu razmjenu mišljenja s administrativnim tijelima te zakonodavcem možemo doći do još kvalitetnijih rješenja koje reguliraju navedene aktivnosti, a što za posljedicu može imati i rast takvih ulaganja. 

Iako se u narednom razdoblju smjer energetike uglavnom, barem javno, vidi kroz OIE, vaše investicije, trenutne i planirane, su uglavnom u tradicionalne energetske kapacitete (naftu i plin). Kako procjenjujete da će se razvijati hrvatsko, a i šire, regionalno tržište u narednih 10-ak godina i koliko su OIE u fokusu Ine trenutno?
Nafta i plin, svugdje će u svijetu pa tako i u Republici Hrvatskoj i široj regiji, još desetljećima imati važnu ulogu u energetskom miksu. Dakle, transformacija i restrukturiranje naftne industrije, koje se često spominje u kontekstu tranzicije prema niskougljičnom društvu, ne podrazumijeva napuštanje neke od naših tradicionalnih djelatnosti.  Mi to vidimo kao priliku da nadogradimo naš lanac vrijednosti novim i potencijalno isplativim poslovnim aktivnostima kojima se do sada nismo bavili. Gradeći na dosadašnjim uspjesima, analiziramo opcije na tržištu mobilnost poput poslova u tzv. "sharing" ekonomiji. Naravno, kao energetska kompanija plan nam je i snažnije iskoračiti u profitabilne investicije u proizvodnji obnovljivih izvora energije iz sunca, vjetara, geotermalne energija i ostalih izvora. Već radimo na nekoliko pilot projekata. Stvaranjem inovacijskog čvorišta možemo maksimalno iskoristiti prednosti financiranja iz EU fondova i državnih potpora.  Sve to znači ulazak u neka nova područja poslovanja. Za primjer, ušli smo u poljoprivredni sektor, sudjelovanjem u projektu GRACE koji je financiran od strane Europske unije.  Cilj je projekta testirati uzgoj hibrida miskantusa u svrhu prerade u napredni bioetanol, a projekt smo vezali i za analizu mogućnosti razvoja projekta rafinerije bio-komponenti. Nadalje, naša poslovna jedinica Novi biznisi pokrenula je prvi Inin start-up program pod nazivom ANI (Akceleriranje novih ideja). Fokus natječaja bit će na maloprodaji, mobilnosti i energiji, ali i drugim izazovima koji mogu biti relevantni za kompaniju. 

Koje su trenutno najveće Inine investicije? 
Prvo polugodište 2019. godine za Inu je bilo razdoblje intenzivnih ulaganja. Ukupan iznos investicija dosegao je gotovo 1,2 milijarde kuna, od čega je većina utrošena u Hrvatskoj.  Kapitalna ulaganja u rafinerijsko poslovanje u iznosu većem od 800 milijuna kuna više su nego utrostručena u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a odnose se uglavnom na remont Rafinerije nafte Rijeka, jedan od najvećih u povijesti kompanije. Također, nastavili smo s pripremama za najveće ulaganje u dosadašnjoj Ininoj povijesti, a koji se odnose na projekte unapređenja Rafinerije nafte Rijeka. Osim toga, kako sam ranije spomenuo, aktivni smo i u segmentu Istraživanja i proizvodnje.  Javili smo se s na sve natječaje za nove koncesije u Hrvatskoj, a analiziramo i nekoliko prilika u inozemstvu. Krajem 2018. preuzeli smo od Eni-ja 50 posto udjela na plinskim poljima u sjevernoj Jadranu. U maloprodaji smo preuzeli srednje veliku maloprodajnu mrežu u Crnoj Gori. Tu je i investicija u Petrokemiju. Mislim da rezultati kompanije dovoljno govore kako je to bila dobra odluka za sve dionike. Ono na što smo fokusirani je balans između investicija i stabilnosti. Ne želimo i ne smijemo se dovesti u situaciju kao prije 10-ak godina da dođemo na rub likvidnosti. Zato svaku investiciju pažljivo analiziramo i možda smo zbog toga nekada i prespori, ali imamo opravdan razlog za to. 

Možete nam nešto više reći o planiranoj investiciji u Rafineriju Rijeka te njezinoj važnosti, kako za samu Inu, tako i Hrvatsku? 
Zahvaljujući ulaganju od oko 4 milijarde kuna u projekt postrojenja za obradu teških ostataka (DCU), rekonstrukciju postojećih postrojenja, novu luku sa zatvorenim skladištem za naftni koks te veću ukupnu složenost, Rafinerija nafte Rijeka postat će vrhunska europska rafinerija.  Naravno za to je potrebno zadovoljiti sve preduvjete kojima će se osigurati povrat investicije. Ovime se Ini otvara mogućnost osnaživanja pozicije na tržištima na kojima već posluje, kao i dodatnog iskoraka prema novim tržištima u regiji te na mediteranskom tržištu od čega koristi može imati cjelokupno hrvatsko gospodarstvo te domaći kupci naših proizvoda.  Ovi planovi dio su naših razvojnih smjernica pokrenuli u okviru kojih smo pokrenuli program INA R&M Novi smjer 2023. Riječ je o sveobuhvatnom programu usmjerenom na osiguranje održivosti i profitabilnosti poslovanja Rafinerija i marketinga, pa tako i cijele kompanije, kroz promjene trenutačnog modela poslovanja. Ova promjena je nužna jer u postojećem modelu naše rafinerijsko poslovanje stvara godišnje oko milijardu kuna gubitka. Promjena bi značila koncentraciju aktivnosti prerade sirove nafte u Republici Hrvatskoj u Rafineriji nafte Rijeka i u sklopu toga konverziju Rafinerije nafte Sisak u industrijski centar. 

Bilo je u prethodnom razdoblju vijesti o vašim novim otkrićima energenata, prvenstveno plina. Kakva je situacija s tim i kad bi ti izvori mogli postati komercijalni? 
U srpnju je INA Agenciji za ugljikovodike prijavila najnovije komercijalno otkriće plina u Podravini, točnije na bušotini Severovci-1, u blizini Ininih eksploatacijskih polja Molve, Kalinovac i Ferdinandovac. Bušotina je izbušena u okviru I. Faze Istražnog razdoblja sukladno potpisanom Ugovoru o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika za istražni prostor DRAVA-02. Ispitivanjem je u dva plinom zasićena intervala izmjerena količina plina od ukupno 53.000 m? na dan, a prema dosadašnjem iskustvu za privođenje proizvodnji, zbog dugotrajnih procedura ishođenja dozvola za rudarske radove, trebat će oko četiri do pet godina. Raduje nas pozitivan rezultat bušotine Severovci-1 jer je on potvrda kvalitetnog rada te znanja i iskustva Ininih stručnjaka. U istražne aktivnosti na području Drava-02 do sada smo uložili oko 100 milijuna kuna, a zainteresirani smo i za daljnja istraživanja na hrvatskom kopnu jer je Panonski bazen naša kolijevka. Krajem kolovoza Vlada Republike Hrvatske dodijelila nam je dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu u dvama istražnim prostorima: Drava-03 i Sjeverozapadna Hrvatska-01. Također, jedina smo kompanija koja je dala ponudu na natječaju za novi istražni prostor na području Dinarida. U fokusu nam je obnova rezervi i zadržavanje proizvodnje najmanje na današnjim razinama. To želimo postići maksimiziranjem potencijala imovine koju već imamo, povećanjem razine operativne učinkovitosti te izgradnjom uravnoteženog portfelja u Hrvatskoj i inozemstvu koji će biti otporan na promjenu cijene nafte.

Kakva je trenutačno pozicija Ine te kakvi su vam planovi za naredno razdoblje kada je u pitanju zadržavanje ili povećanje tržištnog udjela? Također, kakva je situacija s vašom maloprodajom u susjednim zemljama u kojima ste prisutni?
Inina maloprodaja usmjerena je na potrebe kupaca, a kao razvojnu odrednicu postavili smo si cilj da postanemo prvi izbor kupaca u pokretu i tržišni lider sa širokom lepezom proizvoda i usluga. Smatramo da nam je prednost nad konkurencijom stručnost koju posjedujemo kao i  dobra tržišna pozicija koja se ogleda u više od 222 tisuće dnevnih transakcija na maloprodajnim mjestima. Vodeći položaj u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini želimo dodatno osnažiti, ali se i profitabilno širiti na nova tržišta u jugoistočnoj Europi. Nakon investicije u Crnoj Gori sada upravljamo s 11 maloprodajnih mjesta i držimo 15 posto tržišta, a u budućnosti planiramo dodatno osnažiti naše prisustvo na tom tržištu.  Kontinuirano ulažemo u unapređenje naših usluga, povećavamo udjel robe široke potrošnje osluškujući potrebe naših kupaca, a cilj nam je postati tržišni lider u pružanju malih gastronomskih usluga kroz koncept Fresh Cornera. Svakako ćemo iskoristiti i sve prednosti digitalizacije kako bi unaprijedili ne samo našu maloprodaju već sve naše djelatnosti. 

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”