U prva četiri mjeseca ove godine Hrvatska je bila najveći uvoznik ukrajinskih jaja od svih EU članica.

Uvezli smo ih čak 6755 tona (oko 430 milijuna jaja!) od oko 26 tisuća tona koliko ih je plasirano na EU tržištu, što čini čak 70 posto ukupne domaće proizvodnje, doznajemo od direktora Croatiastočara Branka Bobetića.

Nove kvote

On upozorava kako je to samo jedan od problema proizašlih iz privremenog ukidanja carina i kvota na ukrajinski poljoprivredni izvoz u EU (žitarice, kukuruz, jaja i perad…) od sredine 2022., nakon ruske invazije na tu zemlju. Od 6. lipnja ponovno su u primjeni carine i kvote na uvoz iz Ukrajine, no poljoprivrednici diljem EU strepe i od novog dugoročnog sporazuma Unije i Ukrajine o kojemu se pregovara od 2. lipnja i, prema riječima europskog povjerenika za poljoprivredu Christophe Hansena, očekuje već do kraja ljeta.

Teško je predvidjeti kako će novi sporazum izgledati, no cilj je pronaći ravnotežu između podrške Ukrajini u ratu s Rusijom i uvažavanja zabrinutosti europskih poljoprivrednika.

Marko Vešligaj, EP

Kakav će se balans postići tek će se vidjeti. No činjenica je da je, prema dostupnim podacima, uvoz ukrajinskog šećera u EU narastao na 400 tisuća tona u sezoni 2022./2023., a iduće sezone premašio i 500 tisuća tona, što je višestruko iznad prijeratnih 20 tisuća tona. Hansen je za Reuters izjavio kako se nada se da će s Kijevom postići dogovor o novim kvotama koje će biti manje od količina u posljednje tri godine od ruske invazije.

Međutim, kvote, primjerice, za šećer bit će “značajno” veće nego one prije rata. Bruxelles je, napominje, svjestan osjetljivosti europskih poljoprivrednika zabrinutih zbog većeg uvoza šećera, peradi i jaja, ali EU može apsorbirati određenu količinu tih proizvoda te će krajnji rezultat vjerojatno biti nešto između kvota i autonomnih trgovinskih mjera.

Europski poljoljoprivrednici u međuvremenu su se i bunili i/ili prosvjedovali zbog niskih otkupnih cijena pšenice i kukuruza proizašlih iz enormnog uvoza te “provoza” iz Ukrajine koji su im rušili cijenu, a i zbog šećera, uljarica, brašna, jaja, pilećeg filea kojoj nisu mogli konkurirati…

Ukrajinski farmeri za razliku od europskih imaju uglavnom vertikalno posloženu proizvodnju što znači da, primjerice, za perad koju proizvode samostalno proizvode i hranu, objašnjava Bobetić. To im već u startu daje prednost u formiranju cijena, a zna li se i kako EU ima puno rigoroznije standarde po pitanju uzgoja i dobrobiti životinja, samo ti troškovi proizvodnju EU peradara poskupljuju i 30 posto.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

“Kad su u pitanju jaja s kojima smo mi samodostatni oko 90 posto, izvozna cijena iz Ukrajine bila je i 80 posto niža od prosjeka svih zemalja iz kojih ih EU uvozi, a kako je i Hrvatska od kraja lanjske godine i direktna uvoznica ukrajinskih jaja slali smo dopis Državnom inspektoratu i zahtijevali da se istraži sljedivost, gdje je ta ogromna količina završila. Imamo informacija i da ih je dio završio i u reizvozu u Španjolsku.

No zašto ih onda Španjolci sami ne uvoze”, pita Bobetić. Ističe da imaju dokaze kako se ukrajinska tvrtka koja je u nas registrirana ne libi ni nuditi ni domaćim proizvođačima jaja, ne samo trgovcima. Marko Vešligaj, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), kaže kako je u jednoipolgodišnjem razdoblju prije ruske invazije na Ukrajinu (od siječnja 2021. do svibnja 2022.), u odnosu na razdoblje od lipnja 2022. do listopada 2023., uvoz kukuruza iz Ukrajine u EU porastao 57,8 posto, uljane repice 129 posto, sjemenki suncokreta 912 posto, a suncokretova ulja 21 posto.

Prema podacima AGRI-ja, u Hrvatsku je u istom tom razdoblju uvoz kukuruza iz Ukrajine rastao čak 3252 posto (s 251 tonu na 8416 tona mjesečno), sjemenki suncokreta za 2102 posto, suncokretova ulja za 1187 posto. Kad su u pitanju jaja iz Ukrajine, s 8235 tona iz 2021., njihov je uvoz u EU u 2024. porastao na 74.982 tone, što je, gleda li se samo 2023. skok od 38 posto. U Hrvatsku je iz Ukrajine u 2023. uvezeno 37 tona jaja za 70.128 eura, a lani 5828 tona za 8,2 milijuna eura, objašnjava eurozastupnik.

Opasnost i od Mercosoura

Vešligaj kaže kako je teško je predvidjeti kako će novi sporazum izgledati, no cilj je pronaći ravnotežu između podrške Ukrajini u ratu s Rusijom i uvažavanja zabrinutosti europskih poljoprivrednika zbog jeftinijeg ukrajinskog uvoza.

“Naravno, tu smo posebno fokusirani na uvrštavanje zaštitnih mehanizma za domaću proizvodnju. Europska poljoprivreda je pritisnuta s više strana – ne radi se samo o Ukrajini, tu je i opasnost novog EU Mercosour sporazuma. Vjerujem da je moguće postići balans i trgovinski okvir u kojem će i hrvatski poljoprivrednici biti zaštićeni”, zaključio je Vešligaj.