Zeleno gospodarstvo
Problem radne snage i ulaganja

Naša ekološka proizvodnja raste, ali imamo premalo poduzetnika koji prerađuju te proizvode

Ekološka proizvodnje zahtijeva više radne snage koje općenito nedostaje pa su površine pod organskim uzgojem u Hrvatskoj rasle u sektorima gdje nisu nužna značajnija ulaganja i radna snaga.

Borivoje Dokler
27. srpanj 2023. u 22:00
U prosjeku su ekološke farme veće od konvencionalnih i vode ih uglavnom mlađi upravitelji s više stručnih znanja/Shutterstock

Prema izvješću Europske komisije, poljoprivredno-prehrambena trgovina EU prošle je godine dosegnula vrijednost od 401,5 milijardi eura, s trgovinskim suficitom od 58 milijardi eura. Unatoč globalnom rastu cijena, obujam trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima nije smanjen, povremeno je čak i rastao, tako da je Europska unija ostala najveći trgovac tih proizvoda.

Taj trend slijedi i organska proizvodnja, koja je prema podacima Eurostata, u 2021. dosegnula 15,9 milijuna hektara, što je 9,9 posto ukupne poljoprivredne površine u EU. To je porast od 68 posto u odnosu na 2012. godinu, kada je pod organskom proizvodnjom bilo 9,5 milijuna hektara.

Porastao je i broj ekoloških proizvođača koji je u 2021. dosegao brojku od 378.225, što je rast od 1,1 posto u odnosu na godinu prije kad ih je bilo 349.499. U 2021. najveći udio ekoloških poljoprivrednih površina imale su Austrija (26%), Estonija (23%) i Švedska (20%), dok je s druge strane šest članica EU imalo udjele manje od pet posto (najniži su imali Bugarska i Malta, 1,7 i 0,6%).

Blažić

Zanemarena je ekološka proizvodnja jabuke i mandarina, a smanjuju se površine pod organskim povrćem.

Gledano po veličini površina, vodeća je Francuska s 2,8 milijuna hektara, slijedi Španjolska s 2,6 milijuna hektara organskih površina, Italija s 2,2 milijuna i Njemačka s 1,6 milijuna hektara. Ove četiri zemlje EU zajedno su činile gotovo tri petine ukupne organske površine EU u 2021. godini.

Između 2012. i 2021. površine korištene za ekološki uzgoj povećale su se u svim zemljama EU, osim u Poljskoj i Slovačkoj. Površina se gotovo učetverostručila u Portugalu (+283%) i Hrvatskoj (+282%), što je najveća stopa porasta u EU. Veliki porast imala je i Francuska (+169%), a više nego udvostručio se u Mađarskoj (+125%) i Rumunjskoj (101%).

EU tržište drugo na svijetu
Rast površina i broja proizvođača pratio je i rast vrijednosti organskog tržišta koji je u 2020. dosegao 44,8 milijardi eura. Gledano na globalnoj razini, EU tržište je drugo najvrjednije na svijetu – ispred je samo američko, dok je kinesko na trećem mjestu.

Dinamičan rast organskog tržišta, osim inovativnog karaktera organske hrane i uzgoja, sve veće potpore u politici i povećane potražnje Europljana za visokokvalitetnom hranom, osigurala je i pandemija COVID-19, smatraju u IFOAM-u. To se najbolje vidi u rastućoj potrošnji organskih proizvoda po stanovniku, koja je u EU dosegnula 102 eura. Općenito, potrošači svake godine sve više troše na ekološku hranu, a pojedine grupe proizvoda ostvaruju natprosječne tržišne udjele.

Utrostručena veličina hektara

Od 2013. do 2021. površine pod ekološkim uzgojem u Hrvatskoj povećane su sa 40.000 hektara na 122 tisuće hektara, što čini 8,3 posto ukupno korištenih površina.

Što se tiče Hrvatske, ona je prema podacima Eurostata ispod prosjeka EU, ali se zbog toga ne može reći da je stanje nezadovoljavajuće. Zvjezdana Blažić, stručnjakinja za prehrambenu industriju i poljoprivredu, navodi kako Hrvatska iz godine u godinu bilježi rast površina pod ekološkim uzgojem.

“U razdoblju od 2013. do 2021. godine povećane su sa 40.000 hektara na 122 tisuće hektara, što čini 8,3 posto od ukupno korištenih poljoprivrednih površina. To je značajan rast površina. Mogli bismo reći da se približavamo prosjeku EU koji je 9,6 posto površina, dok je u cijeloj Europi samo 3,6 posto površina pod ekološkim uzgojem”, ističe Zvjezdana Blažić te dodaje da je u istom razdoblju broj ekoloških proizvođača porastao s 1608 na 6024. No, bilježimo izuzetno mali broj poduzetnika koji prerađuju ekološke proizvode, njih samo 378.

“Možemo biti zadovoljni da se naša ekološka proizvodnja sve više razvija te se približavamo prosjeku EU. No, s druge strane, još uvijek znatno zaostajemo za zemljama s jakom ekološkom proizvodnjom kao što je naprimjer Austrija koja ima čak 26,5 posto površina pod ekološkim uzgojem ili Italija sa 16,7 posto”, ističe stručnjakinja za prehrambenu industriju i poljoprivredu te dodaje kako struktura površina i same ekološke proizvodnje ne daje veliki razlog za optimizam.

Zvjezdana Blažić

“Najveći udio u površinama čine trajni travnjaci s 53.942 hektara (44,3%), slijede oranice s 51.270 hektara (42,1%) te trajni nasadi s 16.712 hektara (13,7%). No na tim trajnim travnjacima imamo jako malo stoke. Najveći udio životinja u ekološkom uzgoju ostvaren je za ovce (11,7%), goveda (7,3%) i koze (6,4%).

U ostalim segmentima stočarske proizvodnje udio uzgoja u ekološkoj proizvodnji je ispod 1 posto”, ukazuje Zvjezdana Blažić. Kada je riječ o trajnim nasadima prisutan je trend kontinuiranog rasta, a najzastupljeniji su voćnjaci, zatim maslinici i vinogradi.

No kod voćnjaka su i dalje najviše prisutni voćnjaci orašastog voća, a ima jako malo organskih proizvoda. Također je gotovo zanemariva proizvodnja jabuke i naročito mandarina u organskom uzgoju. Površine pod ekološkim povrćem se čak kroz godine i smanjuju, upozorava stručnjakinja.

12,1

posto cilj je udjela ekoloških površina u Strateškom planu ZPP-a za RH od 2023. do 2027.

‘Od polja do stola’
U prosjeku su ekološke farme veće od konvencionalnih i vode ih uglavnom mlađi upravitelji s više stručnih znanja. U Hrvatskoj postoji i nedostatak zemlje koja bi se dodijelila mladim poljoprivrednicima, a potrebno je osigurati sredstva za pokretanje proizvodnje kroz subvencije, potpore, ali i financijski instrumenti za ulaganja u takvu vrstu proizvodnje.

“Kod ekološke proizvodnje postoji potreba za više radne snage koje danas općenito nedostaje. Stoga ne čudi da su površine pod organskim uzgojem rasle u sektorima gdje nisu nužna značajnija ulaganja i radna snaga”, ističe Zvjezdana Blažić.

Što se tiče budućnosti ekološke proizvodnje, sigurno je da će u ona Europskoj uniji, a tako i u Hrvatskoj, iz godine u godinu rasti. EU je odlučila promijeniti način proizvodnje i potrošnje hrane kako bi se smanjio ekološki otisak prehrambenih sustava, ojačala njihova otpornost na krize te osigurala zdrava i cjenovno pristupačna hrana i za buduće generacije.

“Organski uzgoj se danas u EU navodi kao jedan od glavnih ciljeva u strategiji “Od polja do stola” te bi do 2030. godine u poljoprivrednoj proizvodnji svake članice trebao zauzimati 25 posto. Akcijski plan za razvoj organske proizvodnje u EU usvojen je 2021. da bi se poduprla i proizvodnja i potrošnja te kako bi se dodatno poboljšala održivost, u skladu s Europskim zelenim planom, strategijom “Od farme do stola” i Strategijom bioraznolikosti.

Mali udio životinja

Najveći udio životinja u ekološkom uzgoju ostvaren je za ovce (11,7%), goveda (7,3%) i koze (6,4%), a u ostalim segmentima stočarske proizvodnje je ispod 1 posto.

U Strateškom planu ZPP-a za RH od 2023. do 2027. postavljen je cilj od 12,1 posto udjela svih površina koje primaju potporu, odnosno koje su upisane u ARKOD. Uz to su u Strateškom planu utvrđena sredstava koja trebaju pridonijeti zaštiti okoliša, klimi i dobrobiti životinja. Hrvatska je usmjerila 25 posto sredstava izravnih plaćanja u razdoblju 2023. do 2027. u eko sheme koje će sigurno poduprijeti jačanje organske proizvodnje.

Također se 35 posto sredstava namijenjenih za ruralni razvoj usmjerava za ekološke intervencije”, navodi Zvjezdana Blažić te objašnjava kako se Strateškim planom neće financirati samo prijelaz na organsku poljoprivredu i održavanje. “Ostale mjere imaju izravan ili neizravan utjecaj na ekološku poljoprivredu.

Nacionalni akcijski plan
Ekološki poljoprivrednici također mogu imati koristi od potpore drugih mjera kao što su prijenos znanja i inovacijske aktivnosti, savjetodavne usluge, sheme kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu (uključujući mjere promocije i informiranja) ulaganja, poslovni razvoj poljoprivrednih gospodarstava, osnivanje grupa i organizacija proizvođača.

Donesen je i Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. godine koji bi trebao predstavljati stratešku okosnicu smjera razvoja i daljnjeg napretka ekološke poljoprivrede i akvakulture u narednom sedmogodišnjem razdoblju. Osim razvoja primarne ekološke proizvodnje, Nacionalnim akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. postavljeni su temelji za podupiranje cijelog lanca vrijednosti u ekološkom sektoru”, zaključuje Zvjezdana Blažić.

New Report

Close