Zagrebačka banka od danas je formalno bez predsjednika Uprave, a Nadzorni odbor je za ulogu privremenog zamjenika predložio dosadašnjeg člana NO-a Romea Collinu. Za tim rješenjem moralo se posegnuti jer je Miljenko Živaljić, kojemu je prije nepunih godinu dana potvrđen novi mandat, jučer podnio ostavku, i to sa stupanjem na snagu već danas. Izbor je do daljnjega pao na Collinu vjerojatno zato što Dalibor Ćubela, donedavni čelnik Unicredit Bank u BiH kojega je NO Zabe u studenome imenovano za “general managera” i zamjenika predsjednika Uprave (umjesto Claudia Cesaria koji je otišao početkom godine), još nije dobio suglasnost HNB-a.

Bez 'mekog' prijelaza

Vijesti o promjenama na vrhu velikih banaka uvijek izazivaju pažnju. No, u konkretnom slučaju najveće na domaćem tržištu daleko više intrigira upravo (za banke netipična) naprasna izvedba, ma koliko je Živaljićeva ostavka obrazložena “osobnim razlozima”. U bankama se kadrovske rošade u upravljačkom vrhu u pravilu ne objavljuju od danas do sutra i obično se rade “u rukavicama”. Neovisno o tome čiju odluku odražavaju, odlasci i/li smjene se najavljuju mjesecima unaprijed, a odlazeći, ako ništa drugo, neko vrijeme barem figuriraju kao savjetnici i most za uhodavanje dolazećih. Osim svojevrsne poruke tržištu, u ozbiljnim poslovnim sustavima pitanje je i menadžerskih ugovora da NO-i na vrijeme moraju top menadžerima iznijeti planove daljnjeg angažiranja ili zahvaljivanja. Tako je npr. odlazak Franje Lukovića s čelnog mjeseta Zabe najavljen čak godinu dana prije isteka mandata, a i u slučaju ostalih nekadašnjih čelnika vodećih banaka, od Bože Prke i Zdenka Adrovića do Petra Radakovića iz RBA, odlasci su obznanjeni tri-četiri mjeseca prije.

Tržište nagađa

O “pravim” razlozima Živaljićeve ostavke nakon nepunih pet godina na čelu Zabe na tržištu se zasad samo nagađa. Profili čelnih ljudi u vodećim bankama općenito su se proteklih pet-šest godina promijenili, a u slučaju Zabe to je razdoblje obilježila i prevlast stranih menadžera u upravljačkom vrhu. Već neko vrijeme se tako tvrdilo da je glavnu riječ u Zabi imao zapravo zamjenik predsjednika Uprave kao “izravna veza” s maticom. Neki poznavatelji bankarske scene u tom smislu drže da su tenzije u Upravi jače počele rasti dolaskom Ćubele. No, za jučerašnji potez ipak se smatra kako se morala ispriječiti i neka neposrednija točka prijepora. A kao izgledni okidač trenutno se ponajprije nameću pitanja vezana uz zatvaranje poslovnih knjiga za 2019. Jesu li “nepremostive razlike” izazvale pojedine knjigovodstvene stavke (poput npr. rezervacija) možda će biti jasnije s objavom financijskih izvješća.