Cilj koji je novim trogodišnjim strateškim planom Vlada zadala politici državnih potpora, a to je maksimalno smanjiti njihovu podjelu po sektorskim kriterijima i orijentirati se na tzv. horizontalne potpore koje se daje za inovacije, zaštitu okoliša, istraživanje i zapošljavanje, bit će puno brže ostvariti nego što se na prvi pogled činilo prošli tjedan, kada je Vlada Andreja Plenkovića usvojila nove smjernice za dodjelu potpora do 2019.

U tom dokumentu Vlada je, naime, predstavila podatke o strukturi potpora iz 2014., a po kojima Hrvatska još uvijek debelo zaostaje za prosjekom EU, koji obilježava dominacija horizontalnih potpora.  Međutim, iz Ministarstva financija dobili smo "svježije" podatke o strukturi potpora dodijeljenih industrijskom i sektoru usluga za 2015., prema kojima je taj odnos, premda još uvijek nije došlo do željenog preokreta, bitno povoljniji. 

Najviše do sada
Prema analizi koja nam je predočena, udjel "klasičnih" sektorskih potpora u Hrvatskoj smanjen je u 2015. na 56 posto, dok one poželjne, horizontalne dosegle 44 posto, što je dosad najbolji zabilježen odnos u strukturi potpora. Godinu ranije taj je odnos bio 72 naprama 28 u korist sektorskih, dok u članicama EU prevladavaju horizontalne potpore s udjelom od oko 90 posto, što je cilj kojemu do 2019. teži i Hrvatska.

Ukupno je u 2015. poduzetnicima u industriji i uslugama bilo dodijeljeno 5,01 milijardi kuna potpora, od čega je njih 2,80 milijardi davano po starom sektorskom kriteriju, dok su horizontalni standardi poticanja primijenjeni u raspodjeli 2,21 milijardi kuna.  Ostvareni porast horizontalnih potpora vidljiv je iz usporedbe s 2014., kada je od 5,76 milijardi kuna svih potpora njih čak 4,28 milijardi bilo dijeljeno po sektorskom "ključu", a tek 1,49 milijardi po standardima koje favorizira Bruxelles. Nešto blaži, no i dalje nepovoljan odnos sektorskih i horizontalnih potpora, imali smo i u prethodnoj 2013., u kojoj je od 5,58 milijardi svih potpora po djelatnosti podijeljeno bilo 3,48 milijardi, a 2,10 milijardi kuna po horizontalnim kriterijima. 

Inovacije, zapošljavanje…
Poboljšanju politike potpora gospodarstvu u Hrvatskoj prvenstveno je pridonijelo članstvo u EU i primjena modela povlačenja sredstva iz europskih fondova za gospodarske projekte.  U razdoblju prije 2013., zbog uhodane prakse da država prioritetno podupire industrije u teškoćama poput brodograđevne ili metalne, udjel horizontalnih potpora za inovacije, istraživanje i razvoj bio je gotovo neprimjetan.  

Iz Ministarstva financija, koje je s ulaskom u EU od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja preuzelo nadzor nad državnim potporama, ističu kako je smanjenje sektorskih potpora usko povezano sa strukturnim reformama koje provodi Vlada, a njihovim nastavkom u narednim godinama ministar Zdravko Marić očekuje i ispunjenje zadatka iz smjernica. U lanjskih 2,12 milijardi kuna horizontalnih potpora najveći dio, 1,5 milijardi, odnosi se na tu vrstu potpore u užem smislu, dakle onih koje se daje za inovacije, istraživanje, ekološke i projekte koji donose nova zapošljavanja, dok se na regionalne projekte usmjerilo 625 milijuna kuna, a potpore na lokalnoj razini iznosile su oko 90 milijuna kuna.