Raspravu o izgledu proračuna za 2009. na saborskom Odboru za financije i državni proračun, predsjednik Odbora Goran Marić ponovno je iskoristio da prenese poruku vladajuće stranke.

Za razliku od kritike monetarne politke HNB-a upućene u ožujku, Marić je u utorak prozvao banke da nisu spremne podnijeti svoj dio krize. Kako je kazao, unatoč 15 do 16 milijardi kuna viška likvidnosti zbog spuštanja pričuve i rasta štednje, banke ne žele kreditirati gospodarstvo već podižu kamate.Štoviše, Marić je bankama poručio kako bi se trebali ugledati u talijanske ili britanske banke, koje su na godinu dana zamrznule povrat kredita socijalno ugroženim građanima, odnosno koje po nižim stopama kreditiraju gospodarstvo. Optuživši banke da su zainteresirane samo za svoj profit, naveo je primjer Velike Britanije u kojoj su kamate na kredite gospodarstvu spuštene na najnižu stopu u zadnjih 50 godina, ili Italiju čije su banke za iduću godinu zamrznule otplatu kredita socijalno ugroženima. Marić je apelirao na banke da prepoznaju situaciju i novac usmjere u potpore građanima i gospodarstvu, jer zahvaljujući njima i ostvaruju dobit. “Banke nisu gulikože, niti građanima deremo kožu s leđa“, kazao je odgovarajući na novinarsko pitanje direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček, odbacivši Marićeve tvrdnje za socijalnu neosjetljivost i društvenu neodgovornost u okolnostima prijeteće recesije. “Banke rade po strogim pravilima HNB-a i ne mogu neodgovorno posuđivati novac. Što biste rekli kad biste došli u banku dići svoju ušteđevinu, a banka vam odgovori, ne možemo to učiniti, jer smo posudili vašem kolegi, koji nije vratio”, rekao je Bohaček ističući da bi zamrzavanje otplate ili smanjivanje kamata bilo nemoguće bez državnih subvencija.

Odbacio je i tvrdnje da su banke zaradile na povećanim kamatama, ističući da je rast kamata i manji nego što se moglo očekivati, ističući da su kamate u Hrvatskoj rasle sporije od onih koje banke plaćaju za svoje zaduživanje u inozemstvu. Bohaček se nije složio ni s tvrdnjama kako banke ne kreditiraju gospodarstvo, napominjući kako je više palo kreditiranje stanovništva nego poduzeća. “Ako u 2009. godini upadnemo u neki od crnih scenarija, banke su spremne građanima reprogramirati kredite, odobravati počeke i izlaziti u susret onima koji dobiju otkaz, rodiljama i ostalima koji na neki drugi način dođu u situaciju da ne mogu vraćati dugove”, kazao je Bohaček ističući kako je bankama apsolutno u interesu naplatiti svoja potraživanja, pa makar i s nižim kamatama i u dužem roku.Usporedno s prozivkom za socijalnu neosjetljivost u Saboru se neslužbeno govorilo o rastrošnosti bankara i izvukao primjer nagrađivanja menadžmenta putovanjem na relaciji New York -Las Vegas – Aspen, što svi u bankarskim krugovima oštro demantiraju. Navodno i manje banke svoj menadžment nagrađuju sličnim putovanjima, a spominju se Kuba i Tajland. Profesor ekonomske politike na Pravnom fakultetu i vanjski član Savjeta HNB-a Mladen Vedriš kazao je kako je od banaka “razumno očekivati socijalnu osjetljivost”.Hrvatska udruga poslodavaca je reagirala na Marićev istup, te je direktor HUP-a Đuro Popijač upozorio kako su vrata banaka za gospodarstvo već zatvorena jer radije novac daju javnom sektoru čime iscrpljuju izvore financiranja.

aukcija

Državi 2,75 milijarde kuna
Aukcijom trezorskih zapisa Ministarstvo financija u utorak je realiziralo prvi dio paketa zaduženja koji je dogovorilo s bankama za razdoblje do kraja godine. Tim aranžmanom s vodećim bankama predviđeno je prikupljanje ukupno 5,1 milijardu kuna, od čega četiri kroz upis trezorskih zapisa, a preostalih 1,1 milijardu kuna odnosi se na sindicirani kredit (u eurima) za potrebe pokrivanja dugova HAC-a.
Kamate ispod 8 posto
Na ovotjednoj aukciji polugodišnjih i jednogodišnjih trezoraca država se zadužila za 2,75 milijardi, i to uz kamate od 7 i 7,95 posto. Od upisanog iznosa banke su upisale veći dio, oko dvije milijarde, dok su ostatak kupili fondovi i osiguravatelji.
Valutna klauzula
Samo koji dan nakon što Ministarstvu financija sjedne novac po upisanim zapisima državi na naplatu stiže oko 1,45 milijardi kuna obveznica. Ministarstvo financija će idući tjedan ponovno ponuditi i polugodišnje zapise u kunama te godišnje uz valutnu klauzulu.