Kriza u Agrokoru uklonila je iz vida mnoge druge tvrtke u teškoćama, čijim spašavanjem se država također bavi, pa se tako u javnosti niti ne postavlja pitanje gdje je zapelo restrukturiranje splitskog Jadroplova i kakva je njegova budućnost.

Program restrukturiranja Vlada je Splićanima još u lipnju 2016. postavila kao uvjet za dobivanje državnog jamstva za 6 milijuna dolara za uzimanje sanacijskog kredita kod HBOR-a, a program financijskog restrukturiranja tvrtka se obvezala izraditi do rujna. Od tada cijeli postupak usvajanja programa usporeno teče, zbog političkih izbora, pa formiranja i preslagivanja Vlade, a konačno su ove godine, kako potvrđuju u resornom ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Jadroplovov program pustili u Bruxelles u postupak pred notifikacije, te se još uvijek usklađuje s Europskom Komisijom.

Odugovlačenje tog dijela posla nije zaustavilo aktivnosti na pokrivanju akumuliranih gubitaka, pa je prije dva mjeseca glavna skupština dioničara u Splitu prihvatila prijedlog uprave za još jedno smanjivanje temeljnog kapitala tvrtke. Ovaj put rezom će se pokriti 98,2 milijuna kuna gubitaka splitskog brodara i temeljni kapital će mu pasti sa 180 na 81,8 milijuna kuna. Bit će to treće smanjenje kapitala u tek nešto više od dvije godine, koji se tom intervalu istopio čak za pola milijarde kuna.

Kompanija u 70-postotnom vlasništvu države, međutim, još uvijek pluta u gubicima. Prema financijskom izvješću uprave za prva tri tromjesečja, u ovoj godini nakupljeno je 29 milijuna kuna gubitaka. Predsjednik uprave Branimir Kovačić ipak kaže kako će 2017., premda će biti zaključena s gubitkom, biti i prva, nakon dugo vremena, u kojoj će Jadroplov imati pozitivan EBITDA. Uprava je u listopadu imala još jedan sastanak u Komisiji i raščistili su pojedine otvorene stavke, preuredili program restrukturiranja, u koji je uneseno i smanjenje temeljnog kapitala, te uskoro slijedi još jedan krug razgovora u Bruxellesu. Na upit na što se odnose korekcije u programu, Kovačić odgovara kako u Komisiji žele dobiti sigurne dokaze o održivosti tvrtke, kako se ona ponovno ne bi našla u teškoćama.

Utvrđuje se i odnos tzv. vlastitog učešća. Privatizacija, jasno, i dalje stoji kao put kojim će se ići, no s obzirom na neuspjele dosadašnje pokušaje, neće se, kako kaže, forsirati datum i požurivati s traženjem strateškog partnera. Prioritet je reprogramirati postojeće kreditne obveze i time osigurati financijsku stabilnost kompanije, a nakon toga će se, ovisno o stanju na brodarskom tržištu, tempirati pripremu dokapitalizacije u nešto povoljnijim uvjetima. Trenutno su cijene vozarina na svjetskoj razini u porastu, što svakako omogućuje tvrtki lakše redovno poslovanje i pripreme za prvu fazu refinanciranja kreditnih zaduženja, a što se tiče druge faze, privatizacije, iznos kojim bi budući dioničari trebali kapitalno osnažiti kompaniju uprava još ne iznosi. 

To će, kažu, odrediti ponajprije tržište i budući planovi koje se još usklađuje s Komisijom. Standardno je, naime, da tvrtke koje prolaze sliče procese, dobivaju određene kompenzacijske mjere. Konačno određenje Komisije o programu očekuje se u prvim mjesecima iduće godine, a izdavanje novih dionica nastojat će se također provesti u sljedećoj godini. Kovačić, na upit zašto se tako sporo odvija odobravanje programa restrukturiranja u Bruxellesu kaže kako se zapravo radi o uobičajenoj dinamici. Podsjeća kako se i na programima restrukturiranja velikih brodogradilišta dugo pregovaralo, a ni programi za druge tvrtke, primjerice za Petrokemiju, ne usuglašavaju se ništa brže.

Osim toga i za Komisiju je to relativno novo područje, jer se u brodarskom sektoru nisu dosad bavili potporama restrukturiranju tvrtkama. Kakav bi, pak, interes investitora mogao biti kada se pojavi poziv za ulaganje u Jadroplov? Domaći brodari dosad su slovili kao najveći lovci na splitskoga, no na dosadašnjim privatizacijskim natječajima nisu se iskazali. Kao ozbiljan ponuđač pojavio se tek splitski brodograditelj Brodosplit, ali se zbog njegove uvjetovane ponude država nije odlučila prihvatiti ju. Postupkom pojednostavljenog smanjenja temeljnog kapitala srezana je nominalna cijena dionice na 50 kuna, što bi trebalo biti mamac za ulagače u Jadroplov uoči buduće javne ponude novih dionica. U vrijeme ranijih pokušaja privatizacije njezina je nominalna vrijednost bila je 360 kuna, a potom 210, pa 110 kuna.

Od kupaca se tražilo uz visoke iznose za dionički paket i unošenje najmanje 100 milijuna kuna u roku od šest mjeseci. Istodobno je i situacija na svjetskom tržištu transporta rasutih tereta bila nepovoljna. Posebno lošom uprava naglašava prošlu godinu, kada je su prvim mjesecima cijene vozarina dosegle su povijesno niske razine. Situacija s vozarinama u ovoj godini bolja za 50 posto u odnosu na lani, a bilježi se i rast međunarodne trgovine rasutim teretima od 4 posto. Premda još životari, Jadroplovu je 2017., , u kojoj bilježi inače 70. godina rada, bolja je nego prethodna godina u kojoj je zbog teškoća s likvidnošću imao i blokiran račun i bio je na nepopularnoj listi neisplatitelja plaća svojim zaposlenicima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost