Ukidanjem monopola na određene usluge kao i na isporuku energenata najviše bi (uz pružatelja usluga) trebali profitirati građani koji će dobiti niže cijene, piše Večernji list. Nakon što je u Zagrebu prije tri godine liberalizirano taksi tržište (što je išlo uz velike drame monopolista kojima se nije svidjela ideja o konkurenciji), a Zagrepčani dobili nižu cijenu taksija, sad je konkurenciju dobio i HEP.

Barem u početku i barem tako obećavaju, nižu cijenu struje Hrvatima bi trebali omogućiti RWE i slovenski GEN-I od 1. srpnja. Logično pitanje koje se sada nameće jest koji će se monopoli još ukinuti? Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da Hrvatska ulaskom u EU, a što je za koji dan, mora liberalizirati sve komunalne usluge, a ide se i korak dalje.

– Osim toga, traži se liberalizacija gradskog i međugradskog prijevoza, brodskih linija, zbrinjavanja otpada, opskrba vodom, odvodnja… – rekao je Novotny. Objasnio je da će Vlada, ali i lokalne vlasti, morati raspisivati natječaje i dodjeljivati koncesije za te djelatnosti. Time će se, dodaje, ostvariti i niža cijena i bolja kvaliteta usluge.

Ipak, opći je stav da bi distribucija vode trebala ostati u javnom vlasništvu i ne ići u privatizaciju, a primjerice za toplinarstvo ne postoji interes.

Nakon liberalizacije tržišta struje, očekuje se da je idući monopol koji treba pasti onaj na tržištu plina. Tako bismo u dogledno vrijeme mogli birati i od koga ćemo kupovati plin jer zasad u svakom gradu taj energent prodaje po jedan distributer. Liberalizacija očekuje i HŽ Cargo, a za koju godinu i putnički prijevoz. Na nekim je otocima odvoz smeća već dan u koncesiju, pa ga obavljaju privatne tvrtke. Predsjednica udruge Potrošač Jadranka Kolarević protivi se pak svakom ukidanju monopola države. Suprotno tome da bi dolazak konkurencije trebao značiti i niže cijene, Kolarević tvrdi da liberalizacija u konačnici ide na štetu potrošača, a na ruku velikim proizvođačima.

Cijeli članak pročitajte ovdje.